TERITÓRIU NO PODÉR SIMBÓLIKU REINADU LIKUSAEN NO FUNU LIKUSAEN WEHALI KA FUNU TETI NO BERE
Reinadu Likusaen nia dimensaun teritoriál no podér simbóliku ukun nian
la hanesan tuir dinámika polítika-sosiál ne'ebé akontese. Reinandu
Likusaen hahú nia ukun hosi Impériu Taroman depois ba Impériu Wehali
(Reinadu Maromak Oan Wehali), Impériu Loro Tiris Maromak Oan Alas Au-Hun
no Impériu Karketu Motain-Likisa iha Tasi-Feto.
IMPÉRIU TAROMAN: Reinadu Likusaen Maubara iha Taroman, Fatululik, Suai-Kobalima
Tuir
faktu istóriku no mós istória verbál ne'ebé iha hatudu katak molok
Impériu Maromak Oan Wehali iha, iha uluk Impériu Taroman. Iha Impériu
Taroman ne'e, Nain no Loro Likusaen Maubara mak tur iha pozisaun ne'ebé
aas liu no tuir fali mak Nain no Loro sira Ass Dirma/Diruma, Aas Manlea
no Aas Kenu ne'ebé bolu Ksadan Loro (Liurai) Tolu iha Taroman depoisde
We Suman.
Tuir nai Manek Aloysius,
komersiante Judeu sira balun hola oan feto hosi Impériu Taroman nian no
kaer mós ukun, maibé hotu tiha, komersiante Xina sira hadau tiha no ikus
mai tun fali ba iha tetuk tanba liga ho atividade ekonómika no
komérsiu. Impériu Wehali ne'e harii, alende kestaun polítiku, kestaun
ekonomia no komérsiu mós importante, liuliu komérsiu ai-kameli no
bani-been.
IMPÉRIU WEHALI: Liurai Likusaen iha Reinadu Maromak Oan Wehali
Estrutura Impériu Wehali iha fatin ne'ebé aas liu hahú hosi Maromak Oan nu'udar Maha Toba Mahemu Toba ka Nain ne'ebé han toba hemu toba ka la kaer serbisu no depois mak Liurai nu'udar Nain ne'ebé hala'o ukun, ida ne'ebé iha tempu Portugés kaer no fahe ue ka rota ba iha Reinadu ki'ik sira. Estrutura prinsipál tuir fali mai mak Nain Loro ne'ebé sai hanesan ministru ne'ebé fó apoiu no hala'o serbisu sira balun Liurai nian. Liurai Impériu Wehali iha tolu mak Liurai Likusaen, Liurai Wehali no Liurai Sonbai.
Nain Likusaen hetan nomeasaun nu'udar Liurai Likusaen hodi ukun Timor Lorosa'e no Illa viziñu sira iha parte lorosa'e nian. Nune'e, teritóriu ukun, tantu polítiku tantu kultura nian, Reinadu Likusaen nian hahú Mota Masin, Suai-Kobalima iha parte Súl no Mota Ain, Balibo, Bobonaro husi parte Norte nian to'o Lautém, inklui illa Alor-Kalabahi, Ataúro, Kisar no Jaco. Tanba Reinadu Likusaen ukun to'o ba iha Alor-Kalabahi ne'e mak bainhira Alor-Kalabahi okupa hosi Olanda iha tempu koloniál, Reinadu sira Alor-Kalabahi nian iha 1886 sei nafatin selu tributu hanesan bibi, manu, fos, nsst. mai iha Reinadu Likusaen (bele haree iha: "the Economic Structure of an Outpost in the Outer Islands in the Indonesian Archipelago: Portuguese Timor 1850-1975, P. 72.
Reinadu Likusaen iha tempu Portugés
Iha tempu portugés nian, illa sira ne'ebé administrasaun portugeza agrupa hamutuk iha Kapitaun-mor ka Governadór ida nia ukun mak Illa sira Solor nian, inklui Flores, Illa sira Alor nian, Illa Timor, Illa Atauru, Illa Wetar no Kisar.Alende ne'e, Liurai Likusaen husi Karketu Motain, Dom Gregório Rodriques Pereira II mós asume kargu nu'udar Governadór ka Kapitaun-mór ba illa Timor, Solor no Flores entre tinan 1810-1815 no mós iha tinan 1819-1821 bainhira Governadór sira Timor, Solor no Flores nian sei nomeadu no submete ba Vise-Rei Estadu India Portugeza entre períodu tinan 1695-1844.
Iha parte seluk, iha tinan 1818, Liurai Likusaen Dona Ursula da Costa (Delgado) reprezenta Governadór José Pinto Alcoforado de Azevedo e Sousa asina akordu entre Portugal no Olanda kona-ba kestaun fronteira iha Atapupu iha 18 Maiu 1818 iha Likisa. Governadór Azevedo e Sousa ne'e mate iha 13 Novembru 1819, tinan ida ho balun depoisde asina akordu ne'e. Fonte bele haree iha livru Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB ho títulu "Os Antigos Reinos de Timor".
Nune'e, Reinadu Likusaen nia teritóriu no podér simbóliku ukun nian boot liu teritóriu RDTL ohin loron. Hahú kedas husi Reinadu Maromak Oan Wehali no bainhira Portugal estabelese nia administrasaun iha illa Timor, Solor, Flores, Sunda Menór, Ataúro.
Faktu istóriku sira ne'e, alende istoriadór sira haktuir liuhosi livru sira, iha mós fonte balun hosi buletin ofisiál Governu Portugés Timor nian ne'ebé disponivel ona online, bele asesu iha ne'e: Tama.
Provinsia Belus no Serviaun
Illa Timor fahe tiha ba provinsia rua tanba mosu hadau malu ukun entre Governadór sira ne'ebé nomeadu husi Governu India Portugeza ho familia da Costa no Hornay iha Oekusi. Familia da Costa no Hornay iha tempu ne'ebá bolu Portugés metan ka Tropas (Topases) ne'ebé nu'udar "populasaun mestisa portugeza no olandeza" okupa kuaze maioria kargu hanesan "Capitão-mor" ka kargu ofisiál komandate militár Portugés illa sira hanesan Timor, Solor, Flores, Sumba, Alor, nsst. iha periodu 1665-1695 hanesan Sr. Antonio da Hornay, Sr. Francisco da Hornay no Sr. Mateus da Costa. Tanente Jeneral Domingos da Costa ne'ebé asume kargu hanesan Governadór iha periodu 1695-1844 ba illa sira hanesan Timor, Solor, Flores, Sumba, Alor, nsst.Tanente Jeneral Domingos da Costa ne'ebé kaben ho Liurai Helong ka Kupaun nia oan feto Dona Johanna. Nia jerasaun sira hahú okupa podér ukun iha 1732 ba leten no mosu ona hada'u malu ukun ne'e (Hagerdal, Hans, 2012). Lords of the Land and Lords of the Sea, conlict and adptation in early colonial Timor, 1600-1800, P. 344-348).
Nune'e, provínsia rua ne'e la'ós administrasaun portugeza mak harii, maibé mosu artifisialmente hodi fahe malu ukun entre Portugés mutin ne'ebé nomea husi Governu Portugés Goa-India ho Portugés Metan ne'ebé reprezenta husi família da Costa no Hornay. Hadau malu ukun ka kargu ne'e hahú kedas iha tempu tropaz Sr. Antonio Hornay nian ne'ebé la simu Capitã-mor ne'ebé haruka husi Portugal Sr. João Antunes Portugal iha 1680 hodi mantein nia kargu to'o 1693 no troka fali ho tropaz Sr. Francisco Hornay iha 1694-1696. Bainhira kargu Capitã-mor muda fali ba Governadór iha periodu 1695 no mezmuke Governadór primeiru Sr. António de Mesquita Pimentel to'o ona iha Timor no hala'o nia knaar iha periodu 1695-1697, Sr. Francisco Hornay la tun husi nia kargu to'o 1696 no troka fali ho tropaz Sr. Domingos da Costa. Sr. Domingos da Costa iha Larantuka, Flores, duni sai tiha governadór portugés Sr. António de Mesuita Pimentel hodi okupa kargu Governadór husi 1697-1702 no asumi fila fali kargu ne'e iha 1714-1718. Nune'e, iha 1702, Sr. Antonio Coelho Guerreiro ne'ebé nomeadu nu'udar Governadór Governu Portugés-Goa India, muda fali kapitál Solor no Timor ba fali iha Lifau, Oekusi. (Fox, James J. (1996)). The Paradox of Powerlesness: Timor in Historical Perspective, P.8).
Mezmuke kapitál muda mai iha Oekusi, hada'u malu ukun nafatin kontinua. Tanba kestaun hada'u malu ukun ne'e, entre periodu 1766-1768 la iha nomeasaun ba Governu ka Governasaun mamuk no asasinatu ka oho Governadór Dionísio Gonçalves Rebelo Galvão iha 1766 iha Lifau, Oekusi. Nune'e, a atu evita situasaun ne'e dura iha tempu naruk tan, kapitál Timor, Solor, Flores, Sumba, Alor, nsst nian, Governadór António José Teles de Menezes muda husi Lifau ba Reinadu Likusaen Karketu Motain (Motael) iha Dili iha 10 Outubru 1769 (esbelesimentu kapitál Timor Portugés). Nune'e, Governadór sira ne'ebé nomea husi Governu India Portugeza kontinua ukun Provinsia Timor, Solor, Sumba, Flores, Alor ne'ebé submete ba iha Governu Portugés India nian. Liurai Likusaen-Karketu Mota Ain, Dom Jose Rodriques Pereira sai nu'udar membru Governu Interinu hamutuk ho Frei Jacinto Conceção, O.P no Sr. Vicente Pereira de Carvalhho iha 1760-1763. Bainhira kapitál muda mai Dili, familia Hornay ho da Costa la envolve ona iha Governasaun to'o Timor sai provinsia independente ho direitu plenu ho naran Timor Portugués iha 9 Dezembru 1909, detallu informasaun bele asesu iha "lista governadór Timor".
Iha reinadu 16 Timor nian mak hola parte husi Provinsia Serviaun ne'ebé lideradu husi familia da Costa no Horny no iha reinadu 46 Timor nian, inklui Solor, Flores, Sumba, Alor, nsst. mak nafatin hakruuk no hola parte ba Provinsia Belu ka Belus, inklui Wewiku Wehali. Timor Portugés sai nu'udar provinsia ultramarinu Portugal nian ida entre 1955-1972 no sai hanesan rejiaun autónoma entre 1972-1975.
Informasaun detallu kona-ba Timor no Solor nu'udar pronvinsia ne'ebé submete ba Estadu India Portugeza, ba Makau no ikus mai Timor sai Pronvinsia Ultramarinu ho lista Kapitaun-mor no Governadór sira, bele haree iha ne'e: "lista de Capitão-mor e governadores de Timor e Solor".
Relasiona ho ukun Nain Likusaen nian, alende Liurai sira asume kargu hanesan Kapitaun-mor ka Governadór no reprezenta Governadór sira hodi asina akordu internasionál sira, istória Reinadu Maubu, Ermera nian mós rekoñese katak Reinadu Maubu molok Portugés tama mai submete ba Reinadu Maromak Oan Wehali liuhusi Nain ka Loro Likusaen. Detallu bele haree iha: " Istória kona-ba Reinadu Maubu nian".
Nune'e
mós istória Alar-Kalabahi nian, mezmuke illa Alor-Kalabahi ikus mai
tama iha teritóriu Olanda nian, iha tinan 1886 reinadu sira
Alor-Kalabahi sei selu "tributu" (fos, batar no balada) mai iha Reinadu
Likusaen. Detallu bele haree iha livru "the Economic Structure of an Outpost in the Outer Islands in the Indonesian Archipelago: Portuguese Timor 1850-1975,
P. 72. Alende selu tributu, haruka mós atan sira mai iha Reinadu
Likusaen no iha naran fatin barak ne'ebé iha Likisa ne'ebé temi iha
istória orál Alor nian hanesan haktuir iha livru "SCHAPPER, Antoinette and Emilie WELLFELT. 2018. ‘Reconstructing contact between Alor and Timor: Evidence from language and beyond’ P.101-105. Nune'e mós bele haree livru "Memorie van Overgave, Timor, 1878, Nationaal Archief/Open Collection microfiches".
Impériu Likusaen-Loro Tiris Babulu Moros Wewiku Rai Manus
Tuir
istória hosi katuas sira hosi postu admistrativu haat hosi munisípiu
Manufahi nian hanesan Same, Fatubereliu, Alas no Turiskai no lia na'in
hosi Uma Lisan Loro Ai-da Loro Babulu Tahubein, nai Baltazar da Costa
Doutel, haktuir katak Nain no Liurai Likusaen Bere Taek Malaka simu
orden hosi Reinadu Maromak Oan Wehali ne'ebé iha tempu ne'ebá lidera
hosi Nain no Liurai Lulek ka Mau Leki hodi mai ukun Timor Lorosa'e.
Nune'e, Nain no Liurai Likusaen ho nia oan mane ka prinsípiu na'in rua
Bere ho Teti mai harii Impériu Likusaen-Loro Tiris Babulu Moros Wewiku
Rai Manus iha Alas hodi ukun Loro sira iha parte Timor Lorosa'e nian no
Alas sai nu'udar sentru Reinadu Likusaen nian depoisde Taroman, Fatulik,
Suai-Kobalima, Timor-Leste. Alas-Manufahi ates sai hanesan sentru
Reinadu Likusaen nian, ukun sei kaer hosi Uma Lisan Loro Ai-da Babulu
Tahubein, Loro Tiris Babulo Maromak Oan Rai Klaran ka Uma Leten/Uma
Aas.
Empériu Likusaen-Loro Tiris no Uma Lisan Loro Ai-da Babulu Tahubein, Loro Tiris Babulo Maromak Oan Rai Klaran ka Uma Leten/Uma Aas mak
haboot Kadunan Liurai Karaloik no Kadunan Liurai Kelekafut ne'ebé iha
ligasaun ho Uma Lisan Morus Wewiku Rai Manus ho nia sadan iha foho leten
foho Mauk Temuk Kuda Ametan Rai Manus. Nune'e, Kadunan Liurai Karaloik
mak sai hanesan Uma Leten ka Uma Ain Aas hosi Empériu Likusaen Loro
Tiris nian no Uma Loro Tiris Maromak Oan Rai Klaran bolu fali ho naran
Uma Katuas tanba sai hanesan Ina Ama.
Empériu Likusaen-Loro Tiris Alas ne'e monu bainhira Nain no Liurai
Likusaen Bere Taek Malaka la hakruuk no la fó Liurai Feto Likusaen ba
Nain no Liurai Empériu Maromak Oan Wehali Mau Leki ka Luleki no ikus mai
Nain no Liurai Mau Leki funu malu ho Nain no Liurai Likusaen ho nia oan
mane na'in rua Bere no Teti. Funu ne'e koñesidu ho Funu Teti Bere ka
Funu Lamakhitu.
Fonte:
* Katuas, lia na'in no komunidade sira hosi postu administrativu haat (4) munisípiu Manufahi, Timor-Leste.
* Nai Baltazar da Costa Doutel, Lia Na'in Uma Lisan Ina Ama Loro Aida Tahubein, Alas Au-hun, Manufahi Timor-Leste), membru grupu Sejarah Timor Jilid II
* Nai Gregorius Seran, hosi Same, Manufahi, Timor-Leste no membru grupu Sejarah Timor Jilid II
Sem comentários:
Enviar um comentário