REINADU SIRA IHA RAI-LI'UR
Fatin sira iha rai-li'ur ka tasi-balun ne'ebé iha ligasaun Likusaen Webiku no Likusaen Wehali mak hanesan Israel, India, Xina-Mogol, Xina Tiogkok, Java-Majapahit, Sumatra-Sriwijaya, Xina Mutin ka Malaiu-Malaka, nsst.
Relasaun
sira ne'e marka ho relasaun komérsiu entre komersiante sira hosi
nasaun sira ne'e ho Timor, espesialmente iha komérsiu ai-kameli no
bani-been. Komérsiu ai-kameli no bani-been ne'e hala'o hosi komersiante
sira hosi Médiu Oriente (ema Arabe, Ejibtu no Judeu sira), India,
Mongolia, Xina no Maláiu (Sumatra-Malaka no Java).
Kuaze estudu hothotu konkorda katak kontaktu inisiál ho Timor ne'e liga liu ba iha esplorasaun ai-kameli. Bainhira haree fila fali ba dokumentu ka testu sira hosi Ejiptu, India no Xina iha tinan 5000 ba kotuk hothotu temi ai-kameli. Nune'e mós jeográfiku Olandés Ferdinand Orneling (1956:96) iha nia livru hateten katak ai-kameli nu'udar osan mean mihis ida ne'ebé liga Timor ho tasi-ibun sira Java nian hodi ba India no mós Xina. Iha dokumentu sira iha Reinadu Srivijaya-Sumatra nian iha sékulu 7 to'o 11 nian haktuir katak ai-kameli ne'ebé transporta hosi Timor lori diretamente ba Malaka hodi depois transporta fali ba India no Xina (Dinastia Tang nia tempu). Fonte seluk mós rejista hosi Inspetór Komérsiu Internasionál Xina nian, Chau Ju-Kua iha 1225 (Dinastia Song & Yuan-Mongolia nia tempu) katak Timor nu'udar rai ne'ebé riku ho ai-kameli, nune'e mós rejistu sira iha tempu Dinastia Ming nian, (Gunn:2016. The Timor-Macao Sandalwood Trade and the Asian Discovery of the Great South Land?. 216*53*Review of Culture). Ai-kameli iha tempu ne'ebé kuaze eziste de'it iha India, Timor no Austrália.
Alende dokumentasaun istórika sira ne'e, iha mós evidénsia sira seluk ne'ebé bele hatudu ligasaun Timor nian ho nasaun sira seluk hanesan temi ona iha leten. Evidénsia sira ne'e hanesan naran, kultura no sivilizasaun sira. Iha naran prinsipál rua mak potensialmente marka ligasaun ho nasaun sira hanesan Arabe-Judeu no Xina. Naran ASA iha ligasaun ho ema Judeu no Asa ne'e nu'udar Liurai Datoluk hosi Reinaddu Juda no Liurai Dalima hosi Uma Liurai David nian. Iha Timor, nasan Asa liga ho Liurai Dahuluk Wehali tuir versaun Fatuairuin nian naran Liurai Asa Ai-Sorun no tuir istória no mitolojia Alas Au-Hun, Manufahhi, Timor-Leste katak Asa Ai-Sorun ne'e nu'udar Lakaan Oan Roman Oan ka Maromak Oan ne'ebé tun ho Kuda Kalohan iha foho Kuda Ametan Mauk Temuk Rai Manus no aman hosi Loro Tolu Babulu Tolu. Naran seluk mak TAE ka TAEK ne'ebé potensialmente iha ligasaun ho naran Xina nian TAN ka TANG ne'ebé sei iha ligasaun mós ho Dinastia Tang Xina nian. Naran Tae ka Taek iha ne'e iha ligasaun liu ba iha Liurai sira hanesan mós naran Tan ka Tang iha Xina.
Alende naran, maneira harii palásiu no fortaliza ukun no mós hakoi mate iha foto tutun hanesan iha Taroman, Fatululik, Kobalima, Timor-Leste no Foho Kuda Ameta Raimanus, Alas Au-Hun, Manufahi Timor-Leste sei iha ligasaun ho lisan ka kultura Judeu no Xina nian. Imperadór sira Xina nian hakoi iha foho tutun sira, la hakoi iha rai tetuk no sempre harii fortaliza haleu palásiu Liurai nian. Iha Taroman, iha fortaliza ne'ebé boot, aas no metin haleu palásiu (istana) reinadu ka Impériu Taroman nian.
Fonte:
* Nai Manek Aloysius, membru grupu Sejarah Timor Jilid II
* Nai Putra Tromy, Yan Seran, istoriadór lisan no kultura hosi Malaka, Wehali & membru grupu Sejarah Jilid II
Kuaze estudu hothotu konkorda katak kontaktu inisiál ho Timor ne'e liga liu ba iha esplorasaun ai-kameli. Bainhira haree fila fali ba dokumentu ka testu sira hosi Ejiptu, India no Xina iha tinan 5000 ba kotuk hothotu temi ai-kameli. Nune'e mós jeográfiku Olandés Ferdinand Orneling (1956:96) iha nia livru hateten katak ai-kameli nu'udar osan mean mihis ida ne'ebé liga Timor ho tasi-ibun sira Java nian hodi ba India no mós Xina. Iha dokumentu sira iha Reinadu Srivijaya-Sumatra nian iha sékulu 7 to'o 11 nian haktuir katak ai-kameli ne'ebé transporta hosi Timor lori diretamente ba Malaka hodi depois transporta fali ba India no Xina (Dinastia Tang nia tempu). Fonte seluk mós rejista hosi Inspetór Komérsiu Internasionál Xina nian, Chau Ju-Kua iha 1225 (Dinastia Song & Yuan-Mongolia nia tempu) katak Timor nu'udar rai ne'ebé riku ho ai-kameli, nune'e mós rejistu sira iha tempu Dinastia Ming nian, (Gunn:2016. The Timor-Macao Sandalwood Trade and the Asian Discovery of the Great South Land?. 216*53*Review of Culture). Ai-kameli iha tempu ne'ebé kuaze eziste de'it iha India, Timor no Austrália.
Alende dokumentasaun istórika sira ne'e, iha mós evidénsia sira seluk ne'ebé bele hatudu ligasaun Timor nian ho nasaun sira seluk hanesan temi ona iha leten. Evidénsia sira ne'e hanesan naran, kultura no sivilizasaun sira. Iha naran prinsipál rua mak potensialmente marka ligasaun ho nasaun sira hanesan Arabe-Judeu no Xina. Naran ASA iha ligasaun ho ema Judeu no Asa ne'e nu'udar Liurai Datoluk hosi Reinaddu Juda no Liurai Dalima hosi Uma Liurai David nian. Iha Timor, nasan Asa liga ho Liurai Dahuluk Wehali tuir versaun Fatuairuin nian naran Liurai Asa Ai-Sorun no tuir istória no mitolojia Alas Au-Hun, Manufahhi, Timor-Leste katak Asa Ai-Sorun ne'e nu'udar Lakaan Oan Roman Oan ka Maromak Oan ne'ebé tun ho Kuda Kalohan iha foho Kuda Ametan Mauk Temuk Rai Manus no aman hosi Loro Tolu Babulu Tolu. Naran seluk mak TAE ka TAEK ne'ebé potensialmente iha ligasaun ho naran Xina nian TAN ka TANG ne'ebé sei iha ligasaun mós ho Dinastia Tang Xina nian. Naran Tae ka Taek iha ne'e iha ligasaun liu ba iha Liurai sira hanesan mós naran Tan ka Tang iha Xina.
Alende naran, maneira harii palásiu no fortaliza ukun no mós hakoi mate iha foto tutun hanesan iha Taroman, Fatululik, Kobalima, Timor-Leste no Foho Kuda Ameta Raimanus, Alas Au-Hun, Manufahi Timor-Leste sei iha ligasaun ho lisan ka kultura Judeu no Xina nian. Imperadór sira Xina nian hakoi iha foho tutun sira, la hakoi iha rai tetuk no sempre harii fortaliza haleu palásiu Liurai nian. Iha Taroman, iha fortaliza ne'ebé boot, aas no metin haleu palásiu (istana) reinadu ka Impériu Taroman nian.
Fonte:
* Nai Manek Aloysius, membru grupu Sejarah Timor Jilid II
* Nai Putra Tromy, Yan Seran, istoriadór lisan no kultura hosi Malaka, Wehali & membru grupu Sejarah Jilid II
Sem comentários:
Enviar um comentário