Parte Dasia

ISTÓRIA LIKUSAEN MAUBARA IHA PARTE NORTE

Hanesan haktuir ona katak Reinadu Likusaen Maubara ne'e iha tempu uluk iha sorin Tasi-mane ka Súl. Istória Likusaen Maubara tuan liu hahú husi Foho Taroman hanesan deskreve ona ho detallu iha títulu ida kona-ba Likusaen Maubara-Foho Taroman. Depoisde ne'e, tun fali ba iha rai tetuk iha Suai Loro, nune'e mak navegadór no istoriadór Italianu, Antonio Pigaffeta bainhira sira to'o iha Timor iha 26 Janeiru 1522 temi liurai maun alin na'in haat ne'ebé ukun iha reinadu Wewiku (Oibich), Likusaen (Lichsana), Suai no Kamanasa (Cabanaza) no entre sira nia dehan Wewiku mak boot liu. Wewiku ne'e bele refere mós ba Wehali (Wewiku Wehali). 
 
Reinadu Likusaen Maubara muda fali mai iha sorin Tasi-feto ka Norte tanba funu ho Wehali husi otas ba otas, hahú kedas ho Nain no Liurai Likusaen Teti Bauk to'o mai Nain no Liurai Likusaen Bere Taek Malaka ho nia oan sira Bere no Teti.

Bere no Teti mak lori Reinadu Likusaen ho Maubara mai iha Tasi-feto. Grupu sira ne'ebé apoiu Bere no Teti iha funu ne'e balun sai husi Alas Manufahi sa'e ba Foho Kablaki no Ramelau tun ba Aileu no Ermera hodi mai iha Dili no balun husi Luka Wekeke tun mai Dili. Grupu ida liuhusi Kablake no Ramelau hodi hamosu Likisa Dailor hanesan istória deskreve iha títulu ida Likisa Dailor-Foho Ramelau.

Bainhira to'o iha Tasi-feto, sira dame malu ho Wehali iha Tasi Tolu ho dere gon tolu. Gon iha dalen Tokodede bolu "DADILI ka DADIL" hanesan dadolin tuir mai ne'e. Gon ka Dadili ne'e tuir istória iha tolu (3), gon ne'e ida lakon iha funu 1975, ida lori ba iha Alor Kalabahi no depoisde Timor-Leste ukun an, lori fila mai no ida karik fó ba iha Manatutu iha momentu dame malu no jura malu bou alin iha mota Lakulo, Manatutu depoisde funu Likusaen Manatutu. Gon ka Dadili sira ne'e nia úniku mak bainhira dere ka baku, sira nia lian bele rona iha fatin dook ne'ebé iha Dalen Tokodede temi "Dadil Raedesa" ka "Gon Rai-nakdoko".

Dadolin tuir mai atu haktuir kona-ba Bere ho Teti sira dame malu ho Wehali iha Tasi Tolu. Liafuan temi Rabasa Nain atu dehan katak Bere ho Teti ka Liurai Likusaen Bere Taek Malaka iha ligasaun ho Rabasa-Webiku. Nune'e, funu Likusaen Maubara hasoru Wehali temi mós funu Wewiku Likusaen hasoru Wehali.
 
Tuir istória, Bere ho Teti molok ba iha Likisa atuál, sira sei hela iha Reinadu Bidau, iha atuál Palásiu Governu no sira harii REINADU KARKETU MOTAIN nu'udar Reinadu Likusaen ka Likisa ho pozisaun hanesan Liurai Likusaen ka Liurai Ativu ka Ezekutivu reprezenta Uma Ai-badak hodi kontinua ukun Timor Lorosa'e. Nune'e, sentru Reinadu Likusaen nian muda fali hosi Alas-Manufahi, mai fali iha Karketu Motain Dili no Dili iha momentu ne'ebá pertense ba kapitál Reinadu Likusaen nian no nia teritóriu iha raiketan ka illa Timor mak teritóriu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ohin loron (Hägerdal, Hans (2012). Lords of the Land, Lords of the Sea, Conflict and Adaption in Early Colonial Timor, 1600-1800, P.77-81). Reinadu Likusaen nia teritóriu la'ós de'it teritóriuiu RDTL nian, maibé illa sira seluk hosi Indonézia nian mak  hanesan Alor ho Kalabahi (the Economic Structure of an Outpost in the Outer Islands in the Indonesian Archipelago: Portuguese Timor 1850-1975, P. 72.).

Hali hun boot sira iha tasi ibun sira Dili nian ne'e kuda hosi prinsípiu sira Wehali nian depoisde dame malu iha Tasi Tolu. Iha momentu ne'ebá naran Bazartete seidauk iha, iha de'it mak Likusaen no Maubara, no Likusaen nia rain mak tama to'o Dili (bele haree iha mapa akordu entre Portugal ho Olanda iha tinan 1851 nian iha livru "Three Centuries of Conflict in East Timor", P.58, hosi Douglas Kammen, 2015) no bele haree mós iha mapa kona-ba reinadu sira Timor nian iha livru"Lords of the Land, Lords of the Sea, Conflict and Adaption in Early Colonial Timor, 1600-1800" hosi Hans Hägerdal, P.79, 2012.

Depoisde ne'e, Bere no Teti ba fali Likisa atuál hodi harii fali Uma Ai-aas ho pozisaun hanesan Maromak Oan ka Maha Toba Mahemu Toba ka Liurai Pasivu, tanba Reinadu Likusaen la hakruuk ona ba Reinadu Maromak Oan Wehali.

SENTRU NUNU TURI (HALI MODOK)
Bainhira sira to'o ba iha Likisa, ema rai na'in bolu "RAEUBU" husi Kiri Lelo simu sira hodi fó fatin ba sira hodi hela no ukun. Fatin ne'e sira hanaran "HATU LORO" ka "FATUK LORO" no sira harii suku ida naran "HATU LULI" ka "FATUK LULIK". Fatin Lulik ema Raeubu nian sira hanaran "TIA LAU KAIMEGU" no hanaran hali hun ida besik ba iha Tia Lau Kaimegi ho naran "NUNU LELO BERE" ka "HALI LORO BERE" no NUNU TURI ka HALI MODOK Fatin sira ne'e sira temi tuir naran fatin sira iha Suai-Taroman no Hali Lelo Bere ne'e temi tuir naran Liurai Likusaen Bere Taek nia oan mane boot Bei Nain Bere (Loro Lesu). Sentru Reinadu Likusaen hosi Uma Aas temi Nunu Turi ka Hali Modok tanba iha uma oin naran Kaisahe Lema iha hali modok hun ida ki'ik ida ne'ebé iha tempu naruk ona nafatin hela de'it ka lolon la aumenta boot.

Iha besik Hatu Loro no Tialau Kaimegi, bei sira harii Uma Lisan dahuluk mak Uma Lisan MANU BUTI BANIRLEMA no fatin hodi hasoman Bei Nain Bere (Loro Lesu) nian naran Bere Loboa (Fatin Funeráriu ka Semitériu Bei Nain Bere nian). Nunu Turi nu'udar sentru ka kapitál dahuluk Reinadu Likusaen nian no iha fatin ne'e ema Xina sira mós harii sira-nia uma no hela haleu iha ne'ebá. Xina sira ne'e bolu ho Xina Nunu Turi, Xina Lebu Daru no Xina Denu Lara. Informasaun balun bele haree iha video entrevista ho lian na'in iha ne'e "tama" no mós video seluk iha ne'e "tama".

Naran Bere no Teti ne'e bainhira sira to'o ba iha Likisa atuál, sira muda sira-nia naran ho "LORO LESU (BERE) no KASU LESU (TETI)", no sira haktuir katak sira ne'e mai husi Luka Wekeke. Mezmu nune'e, naran Loro Lesu no Kasu Lesu ne'e la temi iha Uma Lisan sira ne'ebé ligadu ho ukun Reinadu Likusaen nian. Naran Bere ho Teti mak temi iha Uma Lisan sira ne'ebé iha ligasaun ho Reinadu Likusaen nian. Iha de'it bee matan lulik ida no rai hela fatin bei sira nian besik Lara Dato, Likisa mak temi naran "MAU LESU". Alende ne'e, iha mós bee matan lulik rua iha Bui Laran, Foho Kuda Ametan, Alas Manufahi ne'ebé uluk Liurai Likusaen Bere Taek Malaka iha ne'ebá naran "WE LESU ROMAN" no ida seluk naran "WE LI LESUN", tuir informasaun husi nai Baltazar da Costa Doutel.

Naran Lesu ne'e mós tuir istória husi nai Ajoma Dei Belun katak naran husi Foho Lulik ida husi sorin Tasi-feto ka Norte Foho Leolaku ne'ebé naran Lesu Luli no ne'e naran husi Beiala ne'ebé uluk liu hela iha Foho Lasau ho naran Koli Sala Mau Lesu. Jerasaun husi Bei Koli Sala Mau Lesu ne'e mak hela namkari iha Ai-Asa, Lahomea, Sanirin, Balibo to'o ba Taroman. Alende ne'e, husi Webiku, nai Tuana Tamiru haktuir katak iha Bei ida naran Seran Lesu nu'udar jerasaun husi Bei Luhalek, Dato Tamiru. Seran Lesu ne'e nu'udar jerasaun husi Loro Oan no Fitun Oan.

Bei Loro Lesu ka Bere nu'udar maun, Bei mane hosi Raeubu hosi Uma Lisan Hadur Bere Meta (Mane Muno ka Mane Boot) entrega nia feen kaben hodi hola no halo juramentu hemu asu-ran nu'udar maun alin asu-ran no Bei Kasu Lesu ka Teti nu'udar alin ba hola feto iha uma Lisan Padarua-Dasihunu Kaileba, Bei Feto Kolnaga hodi harii Uma Lisan Asu Teti Raebloi iha Bebaderi, Lakulo, Suku Dato, Likusaen. Uma Lisan Asu Teti Raebloi tuir mai jerasaun Teti nian Bei Bereleba hamoris tan Uma Lisan Asu Dati Laku Dato ne'ebé ukun Suku Hatu Luli (Fatu Lulik).

SENTRU TUTUGEHEI - KOTA LARA (RAE MANUS-LISA IKO)

Bainhira sentru ka kapitál muda hosi Nun Turi, jerasaun bei Bere ka Loro Lesu nian, bei Mansera Leto Sama harii uluk Uma Lisan Bere Teti Rae Manus, iha Tutuge-Kota Lara, Lisa Iko, Suku Dato, Likusaen/Likisa ne'ebé sai nu'udar sentru Reinadu Likusaen nian depoisde Nunu Turi. Iha sentru Lisa Iko ne'e iha uma lisan haat mak konsidera hanesan maun alin ka sei ida de'it mak hanesan Uma Lisan Mau Meta Mau Kali, Uma Lisan Bere Teti Rae Manus, Uma Lisan Bere Sari Loebala no Uma Lisan Kolaku Mau Hatu. Alende Lisa Iko (Lisa Ikun), iha Lisa Ulu (Lisa Ulun) ho naran Uma Lisan Koli Bere Mau Saka, iha Aldeia Hekar. Uma Lisan ne'e sei iha relasaun fetsaun umane ho Uma Lisan Bere Teti Rae Manus-Bere Sari Loebala no mós Uma Lisan Simau Bere Manus.

Naran Kota Lara ne'e iha ligasaun ho kota ka moru ka fatuk hada boot ne'ebé hada haleu hodi sai hanesan fortaleza iha tempu uma lisan Bili Besi Bili Manu ne'ebé lidera hosi Bei Lakuroma atu hadau ukun ho oho mate ka hamohu jerasaun Liurai Likusaen nian. Nune'e, iha sentru uma lisan Bili Besi Bili Manu mós harii kota ne'ebé temi mós kota lara. Nune'e, funu Bei Lakuroma nian akontese iha Tutuge no bei Lakuana nia aman ho inan mate iha ne'e, tanba bei Lakuana mós mai hosi jerasaun bei Loro Lesu ka bei Bere.

Raemanus ne'e iha ligasaun ho Foho Kuda Ametan Raemanus Alas Manufahi nu'udar fatin ne'ebé Bei Liurai Likusaen Bere Taek Malaka (Bei Bere & Teti nia aman) hela durante nia ukun. Alas-Manufahi uluk nu'udar sentru ka kapitál hosi Reinadu Likusaen, tanba iha tempu uluk, Alas nu'udar sentru komersiál ai-kameli no bani-been. Alende iha Alas, Raemanu/Raimanus mós iha Mandeu Raimanus, iha Belu, Timor Loromonu, Indonesia. Naran Postu Administrativu Raimanuk no Suku Raimanus iha Provinisia Belu, NTT, Indonezia, bele haree mapa iha ne'e: Tama.

Uma Lulik hosi Uma Lisan Bere Teti Rae Manus-Bere Sari Loebala han fali uma ben iha 14 Jullu 2010 ho nia dokumentasaun kompletu iha ne'e: Tama.
 

FUNU HATUN NA'IN NO LIURAI LIKUSAEN HOSI BEI LAKUROMA

Bainhira sentru ka kapitál Reinadu Likusaen iha Tutugehei, mosu funu hodi hatun Na'in no Liurai Likusaen ne'ebé lidera hosi Bei Lakuroma hosi Uma Lisan Bilibesi Bilimanu ne'ebé situa iha Norte ho distánsia metru atu tolu resin hosi Tutugehei, iha Aldeia Kota Lara, Suku Loidahar. 

Iha funu ida ne'e, iha uma lisan maun alin no umane manefoun mak tulun malu ho Na'in no Liurai Likusaen. Iha uma lisan ne'ebé lidera funu hasoru Bei Lakuroma mak Uma Lisan Berebesi Laukala ne'ebé situa iha parte Norte-Leste besik kilomentru ida hosi Tutugehei, iha Aldeia Hekar, Suku Dato. Uma Lisan ne'ebé buka proteje no subar jerasaun sira hosi jerasaun Na'in no Liurai Likusaen Bere no Teti mak Uma Lisan Lakumali Berekrae-Karaeleki Berekoli (Lukulai) ne'ebé situa iha parte Sul besik mentru atus lima hosi Tutugehei, iha Aldeia Kabuilimo (Kabu Lim), Suku Dato. Uma Lisan ne'e foti subar jerasaun Na'in no Liurai Likusaen Bere iha Uma Lisan Bere Teti Raemanus no jerasaun Na'in no Liurai Likusaen Teti iha Uma Lisan Asu Teti Raebloi (Bebaderi), iha Aldeia Lakulo, Suku Dato. Uma Lisan ne'ebé konsege salva jerasaun hosi Na'in no Liurai Likusaen Bere iha Uma Lisan Bere Teti Raemanus, Tutugehei naran Bei Lakuana mak Uma Lisan Asu Leku Maupelu-Gior o Pa (Leokopa) ne'ebé situa iha parte Leste (Lorosa'e) besik mentru atus neen hosi Tutugehei. Bei Lakuana ne'e Bei Leki Ta Manapu (Bei Lakuana nia tiu rasik) mak fera sai hosi Bei Lakuana nia inan nia kabun (nia inan mate ona no nia sei moris hela) no lori ba fó hemu ho tua mutin nia been midar to'o boot. 

Bei Lakuroma manan funu ne'e tanba iha nia Uma Lisan, iha Debu Lulik ida ne'ebé ema kanek tama ba kanek di'ak kedas no ema mate tamba ba moris fila fali. Nune'e, durante funu, nia ema ida la mate ka menus. Jerasaun hosi Na'in no Liurai Likusaen Bere ho Teti kuaze mate mohu, iha balun mak Uma Lisan Lakumali Berekrae-Karae Leki Berekoli konsege salva ka subar tiha hodi kontinua hatun jerasaun to'o ohin loron. 

Bei Lakuroma mate bainhira nia fó sai segredu hosi Debu Lulik nian ba nia feen kaben ne'ebé nu'udar inan boot hosi Bei Lakuana, feton hosi Bei Lakuroma. Nune'e, bainhira nia ema sira hatene tuir kona-ba Bei Lakuana ne'ebé sei kosok oan ne'ebé Lakuroma haki'ak hela, nia buka atu lori ba oho tiha. Nune'e, nia feen kaben la simu no halo planu hodi oho tiha nia. Nia feen kaben fó hatene nia naan Bei Lakuroma katak aban ha'u sei lori Bei Lakuroma ba uma, maibé sei liuhosi bee matan besik uma. Maun o prepara tiha ai-manas ho pafulu ho nia isin tali metan nia ruin no hein iha bee nia ulun, bainhira ami na'in rua to'o ba, ha'u haruka nia harus, bainhira nia harus, o husik ai-manas tuir bee no bainhira nia foti nia ulun, o hu pafulu ba iha nia kakorook, hotu tiha ha'u sei dudu nia tun ba iha tali metan nia hun. Hotu tiha, o sa'e ba iha nu hodi bolu ba sira iha nia uma katak Bei Lakuroma monu tun iha tali metan nia hun no tali metan nia ruin sona hosi kakorook, imi mai lalais foti nia ba. Bainhira Bei Lakuroma nia ema sira mai, sira labele hasai tali metan nia ruin ne'e tanba Bei Feto ne'e silu tohar tiha nia rohan iha kakrook laran. Ema sira leba nia ba iha Uma Lisan no besik atu tama ba nia uma lisan, nia ran musan ida suli tun ba rai no nu ida moris kedas, nu ne'e bolu 'no mede'es" ka "nu mesak". Bainhira nia ema sira lori nia ba iha Debu Lulik no hatama nia isin ba iha debu ne'e, debu mós maran tiha, tanba debu no Bei Lakuroma lulik Pafulu ho tali metan nia ruin. Debu Lulik ne'e to'o agora hela de'it nia fatin iha Uma Lisan Bilibesi Bilimanu. 

Bainhira Bei Lakuroma mate tiha, Debu Lulik maran no funu hotu ona, jerasaun hosi Bere no Teti ne'ebé sei moris entrega ukun Reinadu Likusaen nian ba iha Uma Lisan Berebesi Laukala ne'ebé apoiu no lidera funu hasoru Bei Lakuroma. Nune'e, Uma Lisan ne'e forma mós uma haat (4) hodi fahe no kaer ukun mak hanesan Soa Dato (Uma Dato), Soa Lagana (Uma Ulun), Soa Major (Uma Major) no Soa Hatete (Uma Fatuk Leten/Kaburoda). Reinadu Likusaen ne'ebé kaer hosi Uma Lisan Berebesi Laukala ne'e dura to'o Bei Lakuana boot no hodi foti fila fali ukun. Uma Lisan Berebesi Laukala sei nafatin rai Oe ulun osan mean ne'ebé sai hanesan simbólu no prova ida ne'ebé jerasaun hosi Na'in no Liurai Likusaen hosi Uma Lisan Bere Teti Raemanus enrega ba sira.
 
SENTRU LARA DATO - RI BESI TALI ALAR
Sentru Reinadu Likusaen ho naran Laran Dato ne'e harii depoisde períodu Bei Lakuana, jerasaun hosi bei Bere ka Loro Lesu-Mansera Leto Sama.  Nune'e mós tuir mai hodi harii estrutura ukun hanesan Wehali nian hodi temi Toka Pat Tane Pat-Rin Besi Pat Tali Alar Pat ne'ebé mak simu no hala'o knaar ukun nian ho pozisaun hanesan ministru sira tuir asuntu ka área idaidak nian. Iha Wehali, Rin Besi, alende hanesan naran ema nian, Rin Besi ne'e refere ba Loro Haat ne'ebé fó apoiu ba ukun Liurai Wehali nian mak hanesan Loro Wewiku-Wehali, Loro Dirma, Loro Hatimuk dan Loro Lakekun. Nune'e, iha ne'ebá temi "Mane Hat Laen Hat Rin Besi Hat Rin Kmurak Hat"( bele haree iha P.11 artigu ida nee "Laut Timor dan Sungai Benain Dalam Perspektif Perkembangan Sosial Politik di Timor Barat" ). Rin Besi Hat ne'e mós iha ligasaun ho mitolojia (mitu) no istória Wehali nian kona-ba Loro Mane Sanulu ne'ebé tun hosi Loron (Lalehan) mai bainhira Rai maran iha ona. Sira mane sanulu ne'e, ida Mane Boot mak ba ukun Loro Sa'e ho nia naran Reinadu ka Ukun nian mak Likusaen ka Likisa Baboen (Bauboen/Boebau), no alina mane haat ukun iha Wehali no sira seluk ukun ba loro monu. Istória kompletu bele haree iha P.5-6 livru ne'e "Wehali: The Famale Land, Tradition of Timorense Ritual Center". Thom Terik (2023). Tanba ne'e mak iha ritual ka halo lisan iha Likisa sempre temi Mane Sanulu no iha ukun temi Laran Sanulu.

Toka Pat Tane Pat-Ri Besi Pat Tali Alar Pat - Lara Sagulu (Laran Sanulu)
Toka Pat Tane Pat hanesan ai-rin haat hosi Reinadu Likusaen hosi Uma Aas nian. Toka Pat Tane Pat konstitui hosi uma lisan haat mak hanesan Uma Lisan Mau Meta Mau Kali iha Lisa Iko (Lisa Ikun), Uma Lisan Lakadou Hali Bere iha Naka Pu (Kulu Hun), Uma Lisan Serebite Antoni iha Rumau Pu (Rumaun Hun) no Uma Lisan Bere Sama Mau Sama iha Naka Lema (Kulu Tetuk).

Uma Lisan haat ne'e mak hala'o knaar ukun tanba Nain Uma Aas nian iha tempu uluk nian la halo buat ida, la ko'alia ho ema no la halo serbisu, hanesan Maromak Oan Wehali nian bolu "maha toba mahemu toba" (ida ne'ebé han toba no hemu toba). Nune'e, Nain Uma Aas iha tempu koloniál ladun koñesidu kompara ho Liurai Likusaen hosi Uma Badak Karketu Mota Ain (Motael). Kapitál ka sentru Reinadu Likusaen Uma Aas nian bolu Lara Dato ka Laran Dato no mós LARA SAGULU ka LARAN SANULU.

Uma Lisan sira Rin Besi Haat ne'e nia pozisaun hanesan ministru ka ezekutivu ho knaar idaidak nian. Uma Lisan ne'ebé kaer knaar intermediáriu entre Nain no Liurai husi Uma Aas mak Uma Lisan Bere Teti Raemanus, nune'e nia naran mós TAKAHILA DAMAAT ka Odamatan Tama. Ne'e signifika, Reinadu sira ne'ebé tama iha ukun Reinadu Likusaen nian, inklui Uma Lisan sira Toka Pat Tane Pat, bainhira atu mai rona no simu orden, tenke simu liuhusi Uma Lisan Bere Teti Raemanus, labele ba diretamente iha Uma Aas.

Toka Pat Tane Pat iha nia knaar ka pepél idaidak nian, hanesan ho ministériu sira iha sistema repulikanu nian. Uma Lisan Mau Meta Mau Kali mak tau matan ba asuntu internu reinadu nian, Uma Lisan ne'ebé kaer Ukun ho Bandu no Justisa mak Uma Lisan Laka Dou Hali Bere, Uma Lisan ne'ebé kaer asuntu Defeza no Seguransa nian mak Uma Lisan Sere Bite Antoni no Uma Lisan ne'ebé kaer asuntu Administrasaun no Lojístika mak Uma Lisan Bere Sama Mau Sama, inklui prepara funebra Liurai nian.  

Uma Lisan Mau Meta Mau Kali, Uma Lisan Bere Teti Rae Manus, Uma Lisan Bere Sari Loebala no Uma Lisan Kolaku Mau Hatu sei konsidera hanesan maun alin no hanesan ida de'it. Nune'e, dala barak temi de'it Bere Teti Rae Manus no Bere Sari Loebala, maibé iha rituál lisan nian, temi hotu kedas. Uma Lisan Bere Teti Rae Manus hanesan sentru no palásiu Reinadu Likusaen ka Likisa nian iha Tutuge-Kota Lara (Rae Manus-Lisa Iko). Uma Lisan Sere Bite Antoni fahe Bosok no Saur ida de'it ho Uma Lisan Mau Leki Mau Laho, jerasaun hosi Uma Ain Badak karketu Mota Ain (Motael).

Tuir istória, bainhira harii ona sentru Reinadu Likusaen nian iha Lara Dato, iha dalan atu tama ba iha Uma Aas Simau Bere Manus-Asu Bili Manloe, iha ema na'in lima (5) mak hein ka guarda no sira na'in lima ne'e bolu "Kabu Lim", nune'e, aldeia iha sentru ne'e bolu Aldeia Kabulimu. Knaar husi Kabu Lima ne'e mak atu haree ne'ebé liuhusi dalan ne'e labele sae kuda, duku xapeo no la'o foti ulun ka bainhira la'o liuhosi ne'ebá ho dook ka distánsia metru maisoumenus atus rua (200m) tenke tun hosi kuda, hasai xapeo no la'o hakruuk. Mezmuke Uma Lisan Bere Teti Rae Manus la'ós ona sentru ka kapitál Reinadu Likusaen/Likisa nian, liurai, na'i no reinu sira ne'ebé haruuk ba ukun Reinadu Likusaen nian sei nafatin kumpri regra ida ne'e.

Iha Lara Dato ka Sentru Reinadu Likusaen atuál, iha Uma Lisan tolu. Iha Uma Lisan rua mak iha Lutu Laran ka iha Sentru Reinadu Likusaen nian no Uma Lisan ida mak iha Lutu Li'ur (situa dok hosi sentru). Uma Lisan sira iha sentru ka Lutu Laran mak Uma Lisan Simau Bere Manus nu'udar Uma Lisan ne'ebé pertense ba Uma Ass ka Palásiu Reinadu Likusaen nian no Uma Lisan Asu Bili Manloe hanesan Uma Lisan ne'ebé resposabiliza ba nesesidade Liurai Likusaen nian no mós hodi tesi lia relasiona ho asuntu ukun nian.

Uma Lisan ne'ebé hosi Lutu Li'ur mak Uma Lisan Simau Bere Manus Rada Bere Mau Bere ne'ebé responsabiliza no tau matan ba ema sira halo to'os, haki'ak balada, kuda ai-fuan no simu tributu mai hosi reinadu seluk, inklui reinadu sira hosi Alor ho Kalabahi no reinu sira ba iha Reinadu Likusaen. Iha tan Uma Lisan ida besik iha Sentru Reinadu Likusaen nian mak Uma Lisan Luka Wekeke Loro Liurai. Uma Lisan ne'e harii hosi jerasaun ka prinsípiu ida mai hosi Luka Wekeke ne'ebé mai lori ho hali sanak ida no nia kuda iha Lisa Iko besik ba sentru Reinadu Likusaen nian no hali ne'e temi naran Nunu Loro (Hali Loro) no agora dadaun hali ne'e mate tiha ona troka fali nia fatin ho sukar ida.

Uma Lisan Luka Wekeke nia jerasaun mane la iha no haki'ak fali jerasaun mane hosi Uma Lisan Simau Bere Manus Uma Aas. Nune'e, Fatuk ho Ai (Beiala sira) hosi Uma Lisan ne'e tau hamutuk iha Uma Lulik Simau Bere Manus. Fatuk ho Ai ka Beiala sira hosi Uma Lisan Asu Bili Manloe mós hasa'e hamutuk ba iha Uma Lulik Simau Bere Manus Uma Aas. Alende ne'e, Fatu ho Ai (Bei sira), liuliu bei Dom Miguel Rodrigues Pereira, Liurai Likusaen hosi Bidau Manu Mata mós hasa'e hotu iha Uma Lulik Simau Bere Manus. Uma Lulik ne'e foin harii fali no han uma ben no inaugura hosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura iha 31 Agostu 2024.e
 
Fatuk no Ai (Beiala sira) hosi Uma Lisan Simau Bere Manus, Asu Bili Manloe, Luka Wekeke & Bidau Manu Mata (Dokumentasaun audio vizuál hosi SEAK bele haree iha ne'e: Inaugurasaun Uma Lulik Simau Bere Manus)

Harii Suku Foun
Suku dahuluk ne'ebé Bei Bere no Bei Teti harii mak Suku Hatululi (Fatululik) ne'ebé entrega ba jerasaun Bei Teti nian mak ukun no Suku Kiri Lelo ne'ebé entrega ba ema Raeubu mak ukun. Suku sira ne'ebé mai hamutuk kedas ho Bei Bere no Teti mak suku Asu Manu no Suku Leo Tala (Leo Klaran).

Suku Asu Manu tuir istória hosi Timor Loromonu nian nu'udar suku ida ne'ebé Liurai Likusaen uluk hela ba. Suku Asu Manu tuir istória hosi Reinadu Fialaran Tasi-Feto ka Norte nian nu'udar parte hosi Uma Haat, Rin Besi Haat no mós parte hosi Dasi Sanulu Aas Tanara (bele haree istória kompletu kona-ba Reinadu Maromak Oan Wehali iha ne'e: Tama). Suku Leo Tala ka Leo Klaran tuir istória hosi Alas Manufahi nian iha ligasaun ho Uma Ain Aas, Uma Klaran (Soa Tala) no Rai Klaran tanba bei sira tun hosi Loro mai hela iha klaran hodi bele ukun ba loro leten no ukun tun ba rai no tasi.

Suku Dato, Suku Luidahar, Suku Leo Kopa, Suku Lukulai ho Suku Hatu Kesi mosu iha tempu depoisde funu ne'ebé lidera hosi Bei Lakuroma hosi Uma Lisan Bili Besi Bili Manu hodi oho mohu tiha jerasaun Na'in Dato, Loro  Likusaen Bere no Teti nian. Uma Lisan Bere Besi Laukala sei iha relasaun fetsaun umane ho Uma Lisan Bere Teti Rae Manus no relasaun maun alin ho Uma Lisan Simau Bere Manus.
 
Bainhira Bei Nain Laku Ana boot no ba ukun, nia harii suku foun sira mak hanesan Suku Leo Kopa hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu, tanba Uma Lisan ne'e mak hako'ak netik ka fó susu no protesaun ba nia ho tua mutin nia ben midar no Suku Hatu Kesi hosi Uma Lisan Dasi Hunu Kaileba-Padarua tanba fó feto hodi kesi netik nia, Suku Lukulai hosi Uma Lisan Karaeleki Berekoli tanba Uma Lisan ne'e mak ba subar no proteje Bei Nain Mau Laku nia maun alin sira seluk inklui maun alin sira hosi jerasaun Bei Teti nian hamutuk mane na'in tolu hosi Uma Lisan Asu Teti Raebloi no Asu Dati Laku Dato bainhira Bei Lakuroma nia ema sira ba buka atu oho, Suku Luidahar mai hosi Uma Lisan Bili Besi Bili Manu tanba Uma Lisan ne'e mak hatun Nain Dato Likusaen no Suku Dato nu'udar suku hosi Bei Nain Dato Likusaen nian no ne'ebé pertense ba kapitál Reinadu Likusaen hosi Uma Aas.
 
Bainhira Bei Lakuroma mate, la iha tan ona ema ruma atu oho jerasaun Bei Bere no Teti nian no hahú hosi ne'e, jerasaun Bei Bere no Teti nian ukun to'o iha tempu okupasaun Japaun nian ho Dom João da Costa Delgado III ho naran koñesidu ho Dom Diru. Bei Nain Laku Ana kaben ho Bei Feto Dauhale hosi Uma Lisan Dasihunu Kaileba-Padarua hodi kous oan mane nain rua, Bei Nain Tahalau no Tahalaku. Bei Nain Tahalau nu'udar maun mak ukun ho nia jerasaun sira iha pozisaun hanesan Liurai Likusaen ho jerasaun sira hosi Dom Jose Rodrigues Pereira hosi Uma Ain Badak Liurai Likusaen Karketu Mota Ain (Motael) ne'ebé temi Uma Lisan Rumbia Lelakai, iha Dotasi, Suku Dato, Likusaen.

SENTRU KAIMEGO PU (AI DA HUN)
Iha 1769, Liurai Likusaen husi Karketu Motain, Dom Jose Rodrigues Pereira muda fali Uma Ain-badak Rumbia Lelakai no Uma Ain-Aas Simau Bere Manus ba hamutuk iha Likisa Vila, iha Igreja Parokia Likisa nia oin ne'ebé bolu KAIMEGO PU (AI DA HUN), nune'e, Suku Loidahar entrega rai tetuk ba iha Suku Dato nian hodi harii kapitál Reinadu Likusaen nian. Hahú husi momentu ne'ebá Nain husi Uma Ai-Aas troka malu pozisaun Liurai Likusaen ho Nain husi Uma Ai-Badak no iha Karketu Motain mós kontinua ho pozisaun Liurai Likusaen.

Dom Jose Rodrigues Pereira molok ba iha Likisa, iha 1760-1763 nia envolve iha estrutura Governu Interinu nomeadu husi Governu India Portugeza hamutuk ho Frei Jacinto da Conceção, O.P no Vicente Ferreira de Carvalho no mós hanesan Liurai Alas nian. Iha 1765-1768 nia pozisaun hanesan Governadór ka Capitão-mor Provinsia Belu (Província dos Belos). Iha períodu ida ne'e la iha nomeasaun Governu husi Governu India Portugeza tanba kestaun konflitu entre Governadór sira nomeadu husi Governu Portugeza India ho tropas ka Portugés metan da Costa no Hornai iha Oekusi. Nune'e, Timor fahe tiha ba provínsia rua, Provínsia Serbiaun no Provínsia Belu. Nune'e, bainhira Governadór nomeadu husi Governu India Portugeza muda kapitál husi Oekusi ba Dili iha 1769, Dom Jose Rodrigues Pereira ba fali iha Likisa hodi tau hamutuk Uma Ai-Aas no Uma Ain-Badak iha Likisa vila no asume kargu hanesan Liurai Likusaen (bele haree iha ne'e: lista reinadu).

Depoisde Funu Mundiál Daruak (Segunda Guerra Mundial) iha 1945, Governu Portugés la rekoñese no la simu ona sistema monarkia no mós Liurai Likusaen Dom João da Costa Delgado III ho naran koñesidu Dom Diru tanba apoiu Japaun hodi prepara ba ukun rasik-an. Nune'e, Uma Aas muda fali ba iha Lara Dato no Uma Ain Badak muda ba iha Dotasi, Aldeia Kamale Hohoru, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisípiu Likisa to'o ohin loron.

Liurai Likusaen iha apelidu jeralmente tolu mak hanesan: da Costa Delgado husi Uma Ain-Aas, Rodrigues Pereira husi Uma Ain-Badak Rumbia ho Bidau Manu Mata no Ataíde husi Uma Ain-Badak bei Mauk.

Fonte:
* Lia na'in no jerasaun Uma Lisan Dasihunu Kaileba-Padarua, iha Suku Hatukesi, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Asu Teti Raebloi & Asu Dati Laku Dato, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Lakadou Hali Bere, Aladeia Kabulimu, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisípiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Hadur Beremeta (Rae Ubu Mane Muno/Rai Na'in Mane Boot), Suku Darulete, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Loedili Loekali (Rae Ubu/Rai Na'in Mane Ikun), Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Bili Besi Bili Manu, Suku Luidahar, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu, Gior o Pa-Leo Kopa, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Bere Besi Laukala, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.

Sem comentários:

Enviar um comentário