ISTÓRIA LIKUSAEN MAUBARA IHA PARTE NORTE
Hanesan haktuir ona katak Reinadu Likusaen Maubara ne'e iha tempu uluk iha sorin Tasi-mane ka Súl. Istória Likusaen Maubara tuan liu hahú husi Foho Taroman hanesan deskreve ona ho detallu iha títulu ida kona-ba Likusaen Maubara-Foho Taroman. Depoisde ne'e, tun fali ba iha rai tetuk iha Suai Loro, nune'e mak navegadór no istoriadór Italianu, Antonio Pigaffeta bainhira sira to'o iha Timor iha 26 Janeiru 1522 temi liurai maun alin na'in haat ne'ebé ukun iha reinadu Wewiku (Oibich), Likusaen (Lichsana), Suai no Kamanasa (Cabanaza) no entre sira nia dehan Wewiku mak boot liu. Wewiku ne'e bele refere mós ba Wehali (Wewiku Wehali).
Reinadu Likusaen Maubara muda fali mai iha sorin Tasi-feto ka Norte
tanba funu ho Wehali husi otas ba otas, hahú kedas ho Nain no Liurai
Likusaen Teti Bauk to'o mai Nain no Liurai Likusaen Bere Taek Malaka ho
nia oan sira Bere no Teti.
Bere no Teti mak lori Reinadu Likusaen ho Maubara mai iha Tasi-feto. Grupu sira ne'ebé apoiu Bere no Teti iha funu ne'e balun sai husi Alas Manufahi sa'e ba Foho Kablaki no Ramelau tun ba Aileu no Ermera hodi mai iha Dili no balun husi Luka Wekeke tun mai Dili. Grupu ida liuhusi Kablake no Ramelau hodi hamosu Likisa Dailor hanesan istória deskreve iha títulu ida Likisa Dailor-Foho Ramelau.
Bainhira to'o iha Tasi-feto, sira dame malu ho Wehali iha Tasi Tolu ho dere gon tolu. Gon iha dalen Tokodede bolu "DADILI ka DADIL" hanesan dadolin tuir mai ne'e. Gon ka Dadili ne'e tuir istória iha tolu (3), gon ne'e ida lakon iha funu 1975, ida lori ba iha Alor Kalabahi no depoisde Timor-Leste ukun an, lori fila mai no ida karik fó ba iha Manatutu iha momentu dame malu no jura malu bou alin iha mota Lakulo, Manatutu depoisde funu Likusaen Manatutu. Gon ka Dadili sira ne'e nia úniku mak bainhira dere ka baku, sira nia lian bele rona iha fatin dook ne'ebé iha Dalen Tokodede temi "Dadil Raedesa" ka "Gon Rai-nakdoko".
Dadolin tuir mai atu haktuir kona-ba Bere ho Teti sira dame malu ho Wehali iha Tasi Tolu. Liafuan temi Rabasa Nain atu dehan katak Bere ho Teti ka Liurai Likusaen Bere Taek Malaka iha ligasaun ho Rabasa-Webiku. Nune'e, funu Likusaen Maubara hasoru Wehali temi mós funu Wewiku Likusaen hasoru Wehali.
Bere no Teti mak lori Reinadu Likusaen ho Maubara mai iha Tasi-feto. Grupu sira ne'ebé apoiu Bere no Teti iha funu ne'e balun sai husi Alas Manufahi sa'e ba Foho Kablaki no Ramelau tun ba Aileu no Ermera hodi mai iha Dili no balun husi Luka Wekeke tun mai Dili. Grupu ida liuhusi Kablake no Ramelau hodi hamosu Likisa Dailor hanesan istória deskreve iha títulu ida Likisa Dailor-Foho Ramelau.
Bainhira to'o iha Tasi-feto, sira dame malu ho Wehali iha Tasi Tolu ho dere gon tolu. Gon iha dalen Tokodede bolu "DADILI ka DADIL" hanesan dadolin tuir mai ne'e. Gon ka Dadili ne'e tuir istória iha tolu (3), gon ne'e ida lakon iha funu 1975, ida lori ba iha Alor Kalabahi no depoisde Timor-Leste ukun an, lori fila mai no ida karik fó ba iha Manatutu iha momentu dame malu no jura malu bou alin iha mota Lakulo, Manatutu depoisde funu Likusaen Manatutu. Gon ka Dadili sira ne'e nia úniku mak bainhira dere ka baku, sira nia lian bele rona iha fatin dook ne'ebé iha Dalen Tokodede temi "Dadil Raedesa" ka "Gon Rai-nakdoko".
Dadolin tuir mai atu haktuir kona-ba Bere ho Teti sira dame malu ho Wehali iha Tasi Tolu. Liafuan temi Rabasa Nain atu dehan katak Bere ho Teti ka Liurai Likusaen Bere Taek Malaka iha ligasaun ho Rabasa-Webiku. Nune'e, funu Likusaen Maubara hasoru Wehali temi mós funu Wewiku Likusaen hasoru Wehali.
Tuir istória, Bere ho Teti molok ba iha Likisa atuál, sira sei hela iha
Reinadu Bidau, iha atuál Palásiu Governu no sira harii REINADU KARKETU
MOTAIN nu'udar Reinadu Likusaen ka Likisa ho pozisaun hanesan Liurai
Likusaen ka Liurai Ativu ka Ezekutivu reprezenta Uma Ai-badak hodi
kontinua ukun Timor Lorosa'e. Nune'e, sentru Reinadu Likusaen nian muda
fali hosi Alas-Manufahi, mai fali iha Karketu Motain Dili no Dili iha
momentu ne'ebá pertense ba kapitál Reinadu Likusaen nian no nia
teritóriu iha raiketan ka illa Timor mak teritóriu Repúblika Demokrátika
Timor-Leste nian ohin loron (Hägerdal, Hans (2012). Lords of the Land, Lords of the Sea, Conflict and Adaption in Early Colonial Timor, 1600-1800,
P.77-81). Reinadu Likusaen nia teritóriu la'ós de'it teritóriuiu RDTL
nian, maibé illa sira seluk hosi Indonézia nian mak hanesan Alor ho
Kalabahi (the Economic Structure of an Outpost in the Outer Islands in the Indonesian Archipelago: Portuguese Timor 1850-1975, P. 72.).
Hali hun boot sira iha tasi ibun sira Dili nian ne'e kuda hosi prinsípiu sira Wehali nian depoisde dame malu iha Tasi Tolu. Iha momentu ne'ebá naran Bazartete seidauk iha, iha de'it mak Likusaen no Maubara, no Likusaen nia rain mak tama to'o Dili (bele haree iha mapa akordu entre Portugal ho Olanda iha tinan 1851 nian iha livru "Three Centuries of Conflict in East Timor", P.58, hosi Douglas Kammen, 2015) no bele haree mós iha mapa kona-ba reinadu sira Timor nian iha livru"Lords of the Land, Lords of the Sea, Conflict and Adaption in Early Colonial Timor, 1600-1800" hosi Hans Hägerdal, P.79, 2012.
Depoisde ne'e, Bere no Teti ba fali Likisa atuál hodi harii fali Uma Ai-aas ho pozisaun hanesan Maromak Oan ka Maha Toba Mahemu Toba ka Liurai Pasivu, tanba Reinadu Likusaen la hakruuk ona ba Reinadu Maromak Oan Wehali.
NUNU TURI (HALI MODOK)
Bainhira sira to'o ba iha Likisa, ema rai na'in bolu "RAEUBU" husi Kiri Lelo simu sira hodi fó fatin ba sira hodi hela no ukun. Fatin ne'e sira hanaran "HATU LORO" ka "FATUK LORO" no sira harii suku ida naran "HATU LULI" ka "FATUK LULIK". Fatin Lulik ema Raeubu nian sira hanaran "TIA LAU KAIMEGU" no hanaran hali hun ida besik ba iha Tia Lau Kaimegi ho naran "NUNU LELO BERE" ka "HALI LORO BERE" no NUNU TURI ka HALI MODOK Fatin sira ne'e sira temi tuir naran fatin sira iha Suai-Taroman no Hali Lelo Bere ne'e temi tuir naran Liurai Likusaen Bere Taek nia oan mane boot Bei Nain Bere (Loro Lesu). Sentru Reinadu Likusaen hosi Uma Aas temi Nunu Turi ka Hali Modok tanba iha uma oin naran Kaisahe Lema iha hali modok hun ida ki'ik ida ne'ebé iha tempu naruk ona nafatin hela de'it ka lolon la aumenta boot.
Iha besik Hatu Loro no Tialau Kaimegi, bei sira harii Uma Lisan dahuluk mak Uma Lisan MANU BUTI BANIRLEMA no fatin hodi hasoman Bei Nain Bere (Loro Lesu) nian naran Bere Loboa (Fatin Funeráriu ka Semitériu Bei Nain Bere nian). Nunu Turi nu'udar sentru ka kapitál dahuluk Reinadu Likusaen nian no iha fatin ne'e ema Xina sira mós harii sira-nia uma no hela haleu iha ne'ebá. Xina sira ne'e bolu ho Xina Nunu Turi, Xina Lebu Daru no Xina Denu Lara. Informasaun balun bele haree iha video entrevista ho lian na'in iha ne'e "tama".
Naran Bere no Teti ne'e bainhira sira to'o ba iha Likisa atuál, sira muda sira-nia naran ho "LORO LESU (BERE) no KASU LESU (TETI)", no sira haktuir katak sira ne'e mai husi Luka Wekeke. Mezmu nune'e, naran Loro Lesu no Kasu Lesu ne'e la temi iha Uma Lisan sira ne'ebé ligadu ho ukun Reinadu Likusaen nian. Naran Bere ho Teti mak temi iha Uma Lisan sira ne'ebé iha ligasaun ho Reinadu Likusaen nian. Iha de'it bee matan lulik ida no rai hela fatin bei sira nian besik Lara Dato, Likisa mak temi naran "MAU LESU". Alende ne'e, iha mós bee matan lulik rua iha Bui Laran, Foho Kuda Ametan, Alas Manufahi ne'ebé uluk Liurai Likusaen Bere Taek Malaka iha ne'ebá naran "WE LESU ROMAN" no ida seluk naran "WE LI LESUN", tuir informasaun husi nai Baltazar da Costa Doutel.
Naran Lesu ne'e mós tuir istória husi nai Ajoma Dei Belun katak naran husi Foho Lulik ida husi sorin Tasi-feto ka Norte Foho Leolaku ne'ebé naran Lesu Luli no ne'e naran husi Beiala ne'ebé uluk liu hela iha Foho Lasau ho naran Koli Sala Mau Lesu. Jerasaun husi Bei Koli Sala Mau Lesu ne'e mak hela namkari iha Ai-Asa, Lahomea, Sanirin, Balibo to'o ba Taroman. Alende ne'e, husi Webiku, nai Tuana Tamiru haktuir katak iha Bei ida naran Seran Lesu nu'udar jerasaun husi Bei Luhalek, Dato Tamiru. Seran Lesu ne'e nu'udar jerasaun husi Loro Oan no Fitun Oan.
Bei Loro Lesu ka Bere nu'udar maun, Bei mane hosi Raeubu hosi Uma Lisan Hadur Bere Meta (Mane Muno ka Mane Boot) entrega nia feen kaben hodi hola no halo juramentu hemu asu-ran nu'udar maun alin asu-ran no Bei Kasu Lesu ka Teti nu'udar alin ba hola feto iha uma Lisan Padarua-Dasihunu Kaileba, Bei Feto Kolnaga hodi harii Uma Lisan Asu Teti Raebloi iha Bebaderi, Lakulo, Suku Dato, Likusaen. Uma Lisan Asu Teti Raebloi tuir mai jerasaun Teti nian Bei Bereleba hamoris tan Uma Lisan Asu Dati Laku Dato ne'ebé ukun Suku Hatu Luli (Fatu Lulik).
TUTUGE - KOTA LARA (RAE MANUS-LISA IKO)
Bainhira sentru ka kapitál muda hosi Nun Turi, jerasaun bei Bere ka Loro Lesu nian, bei Mansera Leto Sama harii uluk Uma Lisan Bere Teti Rae Manus, iha Tutuge-Kota Lara, Lisa Iko, Suku Dato, Likusaen/Likisa ne'ebé sai nu'udar sentru Reinadu Likusaen nian depoisde Nunu Turi. Iha sentru Lisa Iko ne'e iha uma lisan haat mak konsidera hanesan maun alin ka sei ida de'it mak hanesan Uma Lisan Mau Meta Mau Kali, Uma Lisan Bere Teti Rae Manus, Uma Lisan Bere Sari Loebala no Uma Lisan Kolaku Mau Hatu. Alende Lisa Iko (Lisa Ikun), iha Lisa Ulu (Lisa Ulun) ho naran Uma Lisan Koli Bere Mau Saka, iha Aldeia Hekar. Uma Lisan ne'e sei iha relasaun fetsaun umane ho Uma Lisan Bere Teti Rae Manus-Bere Sari Loebala no mós Uma Lisan Simau Bere Manus.
Naran Kota Lara ne'e iha ligasaun ho kota ka moru ka fatuk hada boot ne'ebé hada haleu hodi sai hanesan fortaleza iha tempu uma lisan Bili Besi Bili Manu ne'ebé lidera hosi Bei Lakuroma atu hadau ukun ho oho mate ka hamohu jerasaun Liurai Likusaen nian. Nune'e, iha sentru uma lisan Bili Besi Bili Manu mós harii kota ne'ebé temi mós kota lara. Nune'e, funu Bei Lakuroma nian akontese iha Tutuge no bei Lakuana nia aman ho inan mate iha ne'e, tanba bei Lakuana mós mai hosi jerasaun bei Loro Lesu ka bei Bere.
Raemanus ne'e iha ligasaun ho Foho Kuda Ametan Raemanus Alas Manufahi nu'udar fatin ne'ebé Bei Liurai Likusaen Bere Taek Malaka (Bei Bere & Teti nia aman) hela durante nia ukun. Alas-Manufahi uluk nu'udar sentru ka kapitál hosi Reinadu Likusaen, tanba iha tempu uluk, Alas nu'udar sentru komersiál ai-kameli no bani-been. Alende iha Alas, Raemanu/Raimanus mós iha Mandeu Raimanus, iha Belu, Timor Loromonu, Indonesia. Naran Postu Administrativu Raimanuk no Suku Raimanus iha Provinisia Belu, NTT, Indonezia, bele haree mapa iha ne'e: Tama.
Uma Lulik hosi Uma Lisan Bere Teti Rae Manus-Bere Sari Loebala han fali uma ben iha 14 Jullu 2010 ho nia dokumentasaun kompletu iha ne'e: Tama.
LARA DATO - RI BESI TALI ALAR
Sentru Reinadu Likusaen ho naran Laran Dato ne'e harii depoisde períodu Bei Lakuana, jerasaun hosi bei Bere ka Loro Lesu-Mansera Leto Sama. Nune'e mós tuir mai hodi harii estrutura ukun hanesan Wehali nian hodi temi Toka Pat Tane Pat-Rin Besi Pat Tali Alar Pat ne'ebé mak simu no hala'o knaar ukun nian ho pozisaun hanesan ministru sira tuir asuntu ka área idaidak nian. Iha Wehali, Rin Besi, alende hanesan naran ema nian, Rin Besi ne'e refere ba Loro Haat ne'ebé fó apoiu ba ukun Liurai Wehali nian mak hanesan Loro Wewiku-Wehali, Loro Dirma, Loro Hatimuk dan Loro Lakekun. Nune'e, iha ne'ebá temi "Mane Hat Laen Hat Rin Besi Hat Rin Kmurak Hat"( bele haree iha P.11 artigu ida nee "Laut Timor dan Sungai Benain Dalam Perspektif Perkembangan Sosial Politik di Timor Barat" ). Rin Besi Hat ne'e mós iha ligasaun ho mitolojia (mitu) no istória Wehali nian kona-ba Loro Mane Sanulu ne'ebé tun hosi Loron (Lalehan) mai bainhira Rai maran iha ona. Sira mane sanulu ne'e, ida Mane Boot mak ba ukun Loro Sa'e ho nia naran Reinadu ka Ukun nian mak Likusaen ka Likisa Baboen (Bauboen/Boebau), no alina mane haat ukun iha Wehali no sira seluk ukun ba loro monu. Istória kompletu bele haree iha P.5-6 livru ne'e "Wehali: The Famale Land, Tradition of Timorense Ritual Center". Thom Terik (2023). Tanba ne'e mak iha ritual ka halo lisan iha Likisa sempre temi Mane Sanulu no iha ukun temi Laran Sanulu.
Toka Pat Tane Pat-Ri Besi Pat Tali Alar Pat
Toka Pat Tane Pat hanesan ai-rin haat hosi Reinadu Likusaen hosi Uma Aas nian. Toka Pat Tane Pat konstitui hosi uma lisan haat mak hanesan Uma Lisan Mau Meta Mau Kali iha Lisa Iko (Lisa Ikun), Uma Lisan Lakadou Hali Bere iha Naka Pu (Kulu Hun), Uma Lisan Serebite Antoni iha Rumau Pu (Rumaun Hun) no Uma Lisan Bere Sama Mau Sama iha Naka Lema (Kulu Tetuk).
Uma Lisan haat ne'e mak hala'o knaar ukun tanba Nain Uma Aas nian iha tempu uluk nian la halo buat ida, la ko'alia ho ema no la halo serbisu, hanesan Maromak Oan Wehali nian bolu "maha toba mahemu toba" (ida ne'ebé han toba no hemu toba). Nune'e, Nain Uma Aas iha tempu koloniál ladun koñesidu kompara ho Liurai Likusaen hosi Uma Badak Karketu Mota Ain (Motael). Kapitál ka sentru Reinadu Likusaen Uma Aas nian bolu Lara Dato ka Laran Dato no mós LARA SAGULU ka LARAN SANULU.
Uma Lisan sira Rin Besi Haat ne'e nia pozisaun hanesan ministru ka ezekutivu ho knaar idaidak nian. Uma Lisan ne'ebé kaer knaar intermediáriu entre Nain no Liurai husi Uma Aas mak Uma Lisan Bere Teti Raemanus, nune'e nia naran mós TAKAHILA DAMAAT ka Odamatan Tama. Ne'e signifika, Reinadu sira ne'ebé tama iha ukun Reinadu Likusaen nian, inklui Uma Lisan sira Toka Pat Tane Pat, bainhira atu mai rona no simu orden, tenke simu liuhusi Uma Lisan Bere Teti Raemanus, labele ba diretamente iha Uma Aas.
Toka Pat Tane Pat iha nia knaar ka pepél idaidak nian, hanesan ho ministériu sira iha sistema repulikanu nian. Uma Lisan Mau Meta Mau Kali mak tau matan ba asuntu internu reinadu nian, Uma Lisan ne'ebé kaer Ukun ho Bandu no Justisa mak Uma Lisan Laka Dou Hali Bere, Uma Lisan ne'ebé kaer asuntu Defeza no Seguransa nian mak Uma Lisan Sere Bite Antoni no Uma Lisan ne'ebé kaer asuntu Administrasaun no Lojístika mak Uma Lisan Bere Sama Mau Sama, inklui prepara funebra Liurai nian.
Uma Lisan Mau Meta Mau Kali, Uma Lisan Bere Teti Rae Manus, Uma Lisan Bere Sari Loebala no Uma Lisan Kolaku Mau Hatu sei konsidera hanesan maun alin no hanesan ida de'it. Nune'e, dala barak temi de'it Bere Teti Rae Manus no Bere Sari Loebala, maibé iha rituál lisan nian, temi hotu kedas. Uma Lisan Bere Teti Rae Manus hanesan sentru no palásiu Reinadu Likusaen ka Likisa nian iha Tutuge-Kota Lara (Rae Manus-Lisa Iko). Uma Lisan Sere Bite Antoni fahe Bosok no Saur ida de'it ho Uma Lisan Mau Leki Mau Laho, jerasaun hosi Uma Ain Badak karketu Mota Ain (Motael).
Tuir istória, bainhira harii ona sentru Reinadu Likusaen nian iha Lara Dato, iha dalan atu tama ba iha Uma Aas Simau Bere Manus-Asu Bili Manloe, iha ema na'in lima (5) mak hein ka guarda no sira na'in lima ne'e bolu "Kabu Lim", nune'e, aldeia iha sentru ne'e bolu Aldeia Kabulimu. Knaar husi Kabu Lima ne'e mak atu haree ne'ebé liuhusi dalan ne'e labele sae kuda, duku xapeo no la'o foti ulun ka bainhira la'o liuhosi ne'ebá ho dook ka distánsia metru maisoumenus atus rua (200m) tenke tun hosi kuda, hasai xapeo no la'o hakruuk. Mezmuke Uma Lisan Bere Teti Rae Manus la'ós ona sentru ka kapitál Reinadu Likusaen/Likisa nian, liurai, na'i no reinu sira ne'ebé haruuk ba ukun Reinadu Likusaen nian sei nafatin kumpri regra ida ne'e.
Iha Lara Dato ka Sentru Reinadu Likusaen atuál, iha Uma Lisan tolu. Iha Uma Lisan rua mak iha Lutu Laran ka iha Sentru Reinadu Likusaen nian no Uma Lisan ida mak iha Lutu Li'ur (situa dok hosi sentru). Uma Lisan sira iha sentru ka Lutu Laran mak Uma Lisan Simau Bere Manus nu'udar Uma Lisan ne'ebé pertense ba Uma Ass ka Palásiu Reinadu Likusaen nian no Uma Lisan Asu Bili Manloe hanesan Uma Lisan ne'ebé resposabiliza ba nesesidade Liurai Likusaen nian no mós hodi tesi lia relasiona ho asuntu ukun nian.
Uma Lisan ne'ebé hosi Lutu Li'ur mak Uma Lisan Simau Bere Manus Rada Bere Mau Bere ne'ebé responsabiliza no tau matan ba ema sira halo to'os, haki'ak balada, kuda ai-fuan no simu tributu mai hosi reinadu seluk, inklui reinadu sira hosi Alor ho Kalabahi no reinu sira ba iha Reinadu Likusaen. Iha tan Uma Lisan ida besik iha Sentru Reinadu Likusaen nian mak Uma Lisan Luka Wekeke Loro Liurai. Uma Lisan ne'e harii hosi jerasaun ka prinsípiu ida mai hosi Luka Wekeke ne'ebé mai lori ho hali sanak ida no nia kuda iha Lisa Iko besik ba sentru Reinadu Likusaen nian no hali ne'e temi naran Nunu Loro (Hali Loro) no agora dadaun hali ne'e mate tiha ona troka fali nia fatin ho sukar ida.
Uma Lisan Luka Wekeke nia jerasaun mane la iha no haki'ak fali jerasaun mane hosi Uma Lisan Simau Bere Manus Uma Aas. Nune'e, Fatuk ho Ai (Beiala sira) hosi Uma Lisan ne'e tau hamutuk iha Uma Lulik Simau Bere Manus. Fatuk ho Ai ka Beiala sira hosi Uma Lisan Asu Bili Manloe mós hasa'e hamutuk ba iha Uma Lulik Simau Bere Manus Uma Aas. Alende ne'e, Fatu ho Ai (Bei sira), liuliu bei Dom Miguel Rodrigues Pereira, Liurai Likusaen hosi Bidau Manu Mata mós hasa'e hotu iha Uma Lulik Simau Bere Manus. Uma Lulik ne'e foin harii fali no han uma ben no inaugura hosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura iha 31 Agostu 2024.
Hali hun boot sira iha tasi ibun sira Dili nian ne'e kuda hosi prinsípiu sira Wehali nian depoisde dame malu iha Tasi Tolu. Iha momentu ne'ebá naran Bazartete seidauk iha, iha de'it mak Likusaen no Maubara, no Likusaen nia rain mak tama to'o Dili (bele haree iha mapa akordu entre Portugal ho Olanda iha tinan 1851 nian iha livru "Three Centuries of Conflict in East Timor", P.58, hosi Douglas Kammen, 2015) no bele haree mós iha mapa kona-ba reinadu sira Timor nian iha livru"Lords of the Land, Lords of the Sea, Conflict and Adaption in Early Colonial Timor, 1600-1800" hosi Hans Hägerdal, P.79, 2012.
Depoisde ne'e, Bere no Teti ba fali Likisa atuál hodi harii fali Uma Ai-aas ho pozisaun hanesan Maromak Oan ka Maha Toba Mahemu Toba ka Liurai Pasivu, tanba Reinadu Likusaen la hakruuk ona ba Reinadu Maromak Oan Wehali.
NUNU TURI (HALI MODOK)
Bainhira sira to'o ba iha Likisa, ema rai na'in bolu "RAEUBU" husi Kiri Lelo simu sira hodi fó fatin ba sira hodi hela no ukun. Fatin ne'e sira hanaran "HATU LORO" ka "FATUK LORO" no sira harii suku ida naran "HATU LULI" ka "FATUK LULIK". Fatin Lulik ema Raeubu nian sira hanaran "TIA LAU KAIMEGU" no hanaran hali hun ida besik ba iha Tia Lau Kaimegi ho naran "NUNU LELO BERE" ka "HALI LORO BERE" no NUNU TURI ka HALI MODOK Fatin sira ne'e sira temi tuir naran fatin sira iha Suai-Taroman no Hali Lelo Bere ne'e temi tuir naran Liurai Likusaen Bere Taek nia oan mane boot Bei Nain Bere (Loro Lesu). Sentru Reinadu Likusaen hosi Uma Aas temi Nunu Turi ka Hali Modok tanba iha uma oin naran Kaisahe Lema iha hali modok hun ida ki'ik ida ne'ebé iha tempu naruk ona nafatin hela de'it ka lolon la aumenta boot.
Iha besik Hatu Loro no Tialau Kaimegi, bei sira harii Uma Lisan dahuluk mak Uma Lisan MANU BUTI BANIRLEMA no fatin hodi hasoman Bei Nain Bere (Loro Lesu) nian naran Bere Loboa (Fatin Funeráriu ka Semitériu Bei Nain Bere nian). Nunu Turi nu'udar sentru ka kapitál dahuluk Reinadu Likusaen nian no iha fatin ne'e ema Xina sira mós harii sira-nia uma no hela haleu iha ne'ebá. Xina sira ne'e bolu ho Xina Nunu Turi, Xina Lebu Daru no Xina Denu Lara. Informasaun balun bele haree iha video entrevista ho lian na'in iha ne'e "tama".
Naran Bere no Teti ne'e bainhira sira to'o ba iha Likisa atuál, sira muda sira-nia naran ho "LORO LESU (BERE) no KASU LESU (TETI)", no sira haktuir katak sira ne'e mai husi Luka Wekeke. Mezmu nune'e, naran Loro Lesu no Kasu Lesu ne'e la temi iha Uma Lisan sira ne'ebé ligadu ho ukun Reinadu Likusaen nian. Naran Bere ho Teti mak temi iha Uma Lisan sira ne'ebé iha ligasaun ho Reinadu Likusaen nian. Iha de'it bee matan lulik ida no rai hela fatin bei sira nian besik Lara Dato, Likisa mak temi naran "MAU LESU". Alende ne'e, iha mós bee matan lulik rua iha Bui Laran, Foho Kuda Ametan, Alas Manufahi ne'ebé uluk Liurai Likusaen Bere Taek Malaka iha ne'ebá naran "WE LESU ROMAN" no ida seluk naran "WE LI LESUN", tuir informasaun husi nai Baltazar da Costa Doutel.
Naran Lesu ne'e mós tuir istória husi nai Ajoma Dei Belun katak naran husi Foho Lulik ida husi sorin Tasi-feto ka Norte Foho Leolaku ne'ebé naran Lesu Luli no ne'e naran husi Beiala ne'ebé uluk liu hela iha Foho Lasau ho naran Koli Sala Mau Lesu. Jerasaun husi Bei Koli Sala Mau Lesu ne'e mak hela namkari iha Ai-Asa, Lahomea, Sanirin, Balibo to'o ba Taroman. Alende ne'e, husi Webiku, nai Tuana Tamiru haktuir katak iha Bei ida naran Seran Lesu nu'udar jerasaun husi Bei Luhalek, Dato Tamiru. Seran Lesu ne'e nu'udar jerasaun husi Loro Oan no Fitun Oan.
Bei Loro Lesu ka Bere nu'udar maun, Bei mane hosi Raeubu hosi Uma Lisan Hadur Bere Meta (Mane Muno ka Mane Boot) entrega nia feen kaben hodi hola no halo juramentu hemu asu-ran nu'udar maun alin asu-ran no Bei Kasu Lesu ka Teti nu'udar alin ba hola feto iha uma Lisan Padarua-Dasihunu Kaileba, Bei Feto Kolnaga hodi harii Uma Lisan Asu Teti Raebloi iha Bebaderi, Lakulo, Suku Dato, Likusaen. Uma Lisan Asu Teti Raebloi tuir mai jerasaun Teti nian Bei Bereleba hamoris tan Uma Lisan Asu Dati Laku Dato ne'ebé ukun Suku Hatu Luli (Fatu Lulik).
TUTUGE - KOTA LARA (RAE MANUS-LISA IKO)
Bainhira sentru ka kapitál muda hosi Nun Turi, jerasaun bei Bere ka Loro Lesu nian, bei Mansera Leto Sama harii uluk Uma Lisan Bere Teti Rae Manus, iha Tutuge-Kota Lara, Lisa Iko, Suku Dato, Likusaen/Likisa ne'ebé sai nu'udar sentru Reinadu Likusaen nian depoisde Nunu Turi. Iha sentru Lisa Iko ne'e iha uma lisan haat mak konsidera hanesan maun alin ka sei ida de'it mak hanesan Uma Lisan Mau Meta Mau Kali, Uma Lisan Bere Teti Rae Manus, Uma Lisan Bere Sari Loebala no Uma Lisan Kolaku Mau Hatu. Alende Lisa Iko (Lisa Ikun), iha Lisa Ulu (Lisa Ulun) ho naran Uma Lisan Koli Bere Mau Saka, iha Aldeia Hekar. Uma Lisan ne'e sei iha relasaun fetsaun umane ho Uma Lisan Bere Teti Rae Manus-Bere Sari Loebala no mós Uma Lisan Simau Bere Manus.
Naran Kota Lara ne'e iha ligasaun ho kota ka moru ka fatuk hada boot ne'ebé hada haleu hodi sai hanesan fortaleza iha tempu uma lisan Bili Besi Bili Manu ne'ebé lidera hosi Bei Lakuroma atu hadau ukun ho oho mate ka hamohu jerasaun Liurai Likusaen nian. Nune'e, iha sentru uma lisan Bili Besi Bili Manu mós harii kota ne'ebé temi mós kota lara. Nune'e, funu Bei Lakuroma nian akontese iha Tutuge no bei Lakuana nia aman ho inan mate iha ne'e, tanba bei Lakuana mós mai hosi jerasaun bei Loro Lesu ka bei Bere.
Raemanus ne'e iha ligasaun ho Foho Kuda Ametan Raemanus Alas Manufahi nu'udar fatin ne'ebé Bei Liurai Likusaen Bere Taek Malaka (Bei Bere & Teti nia aman) hela durante nia ukun. Alas-Manufahi uluk nu'udar sentru ka kapitál hosi Reinadu Likusaen, tanba iha tempu uluk, Alas nu'udar sentru komersiál ai-kameli no bani-been. Alende iha Alas, Raemanu/Raimanus mós iha Mandeu Raimanus, iha Belu, Timor Loromonu, Indonesia. Naran Postu Administrativu Raimanuk no Suku Raimanus iha Provinisia Belu, NTT, Indonezia, bele haree mapa iha ne'e: Tama.
Uma Lulik hosi Uma Lisan Bere Teti Rae Manus-Bere Sari Loebala han fali uma ben iha 14 Jullu 2010 ho nia dokumentasaun kompletu iha ne'e: Tama.
LARA DATO - RI BESI TALI ALAR
Sentru Reinadu Likusaen ho naran Laran Dato ne'e harii depoisde períodu Bei Lakuana, jerasaun hosi bei Bere ka Loro Lesu-Mansera Leto Sama. Nune'e mós tuir mai hodi harii estrutura ukun hanesan Wehali nian hodi temi Toka Pat Tane Pat-Rin Besi Pat Tali Alar Pat ne'ebé mak simu no hala'o knaar ukun nian ho pozisaun hanesan ministru sira tuir asuntu ka área idaidak nian. Iha Wehali, Rin Besi, alende hanesan naran ema nian, Rin Besi ne'e refere ba Loro Haat ne'ebé fó apoiu ba ukun Liurai Wehali nian mak hanesan Loro Wewiku-Wehali, Loro Dirma, Loro Hatimuk dan Loro Lakekun. Nune'e, iha ne'ebá temi "Mane Hat Laen Hat Rin Besi Hat Rin Kmurak Hat"( bele haree iha P.11 artigu ida nee "Laut Timor dan Sungai Benain Dalam Perspektif Perkembangan Sosial Politik di Timor Barat" ). Rin Besi Hat ne'e mós iha ligasaun ho mitolojia (mitu) no istória Wehali nian kona-ba Loro Mane Sanulu ne'ebé tun hosi Loron (Lalehan) mai bainhira Rai maran iha ona. Sira mane sanulu ne'e, ida Mane Boot mak ba ukun Loro Sa'e ho nia naran Reinadu ka Ukun nian mak Likusaen ka Likisa Baboen (Bauboen/Boebau), no alina mane haat ukun iha Wehali no sira seluk ukun ba loro monu. Istória kompletu bele haree iha P.5-6 livru ne'e "Wehali: The Famale Land, Tradition of Timorense Ritual Center". Thom Terik (2023). Tanba ne'e mak iha ritual ka halo lisan iha Likisa sempre temi Mane Sanulu no iha ukun temi Laran Sanulu.
Toka Pat Tane Pat-Ri Besi Pat Tali Alar Pat
Toka Pat Tane Pat hanesan ai-rin haat hosi Reinadu Likusaen hosi Uma Aas nian. Toka Pat Tane Pat konstitui hosi uma lisan haat mak hanesan Uma Lisan Mau Meta Mau Kali iha Lisa Iko (Lisa Ikun), Uma Lisan Lakadou Hali Bere iha Naka Pu (Kulu Hun), Uma Lisan Serebite Antoni iha Rumau Pu (Rumaun Hun) no Uma Lisan Bere Sama Mau Sama iha Naka Lema (Kulu Tetuk).
Uma Lisan haat ne'e mak hala'o knaar ukun tanba Nain Uma Aas nian iha tempu uluk nian la halo buat ida, la ko'alia ho ema no la halo serbisu, hanesan Maromak Oan Wehali nian bolu "maha toba mahemu toba" (ida ne'ebé han toba no hemu toba). Nune'e, Nain Uma Aas iha tempu koloniál ladun koñesidu kompara ho Liurai Likusaen hosi Uma Badak Karketu Mota Ain (Motael). Kapitál ka sentru Reinadu Likusaen Uma Aas nian bolu Lara Dato ka Laran Dato no mós LARA SAGULU ka LARAN SANULU.
Uma Lisan sira Rin Besi Haat ne'e nia pozisaun hanesan ministru ka ezekutivu ho knaar idaidak nian. Uma Lisan ne'ebé kaer knaar intermediáriu entre Nain no Liurai husi Uma Aas mak Uma Lisan Bere Teti Raemanus, nune'e nia naran mós TAKAHILA DAMAAT ka Odamatan Tama. Ne'e signifika, Reinadu sira ne'ebé tama iha ukun Reinadu Likusaen nian, inklui Uma Lisan sira Toka Pat Tane Pat, bainhira atu mai rona no simu orden, tenke simu liuhusi Uma Lisan Bere Teti Raemanus, labele ba diretamente iha Uma Aas.
Toka Pat Tane Pat iha nia knaar ka pepél idaidak nian, hanesan ho ministériu sira iha sistema repulikanu nian. Uma Lisan Mau Meta Mau Kali mak tau matan ba asuntu internu reinadu nian, Uma Lisan ne'ebé kaer Ukun ho Bandu no Justisa mak Uma Lisan Laka Dou Hali Bere, Uma Lisan ne'ebé kaer asuntu Defeza no Seguransa nian mak Uma Lisan Sere Bite Antoni no Uma Lisan ne'ebé kaer asuntu Administrasaun no Lojístika mak Uma Lisan Bere Sama Mau Sama, inklui prepara funebra Liurai nian.
Uma Lisan Mau Meta Mau Kali, Uma Lisan Bere Teti Rae Manus, Uma Lisan Bere Sari Loebala no Uma Lisan Kolaku Mau Hatu sei konsidera hanesan maun alin no hanesan ida de'it. Nune'e, dala barak temi de'it Bere Teti Rae Manus no Bere Sari Loebala, maibé iha rituál lisan nian, temi hotu kedas. Uma Lisan Bere Teti Rae Manus hanesan sentru no palásiu Reinadu Likusaen ka Likisa nian iha Tutuge-Kota Lara (Rae Manus-Lisa Iko). Uma Lisan Sere Bite Antoni fahe Bosok no Saur ida de'it ho Uma Lisan Mau Leki Mau Laho, jerasaun hosi Uma Ain Badak karketu Mota Ain (Motael).
Tuir istória, bainhira harii ona sentru Reinadu Likusaen nian iha Lara Dato, iha dalan atu tama ba iha Uma Aas Simau Bere Manus-Asu Bili Manloe, iha ema na'in lima (5) mak hein ka guarda no sira na'in lima ne'e bolu "Kabu Lim", nune'e, aldeia iha sentru ne'e bolu Aldeia Kabulimu. Knaar husi Kabu Lima ne'e mak atu haree ne'ebé liuhusi dalan ne'e labele sae kuda, duku xapeo no la'o foti ulun ka bainhira la'o liuhosi ne'ebá ho dook ka distánsia metru maisoumenus atus rua (200m) tenke tun hosi kuda, hasai xapeo no la'o hakruuk. Mezmuke Uma Lisan Bere Teti Rae Manus la'ós ona sentru ka kapitál Reinadu Likusaen/Likisa nian, liurai, na'i no reinu sira ne'ebé haruuk ba ukun Reinadu Likusaen nian sei nafatin kumpri regra ida ne'e.
Iha Lara Dato ka Sentru Reinadu Likusaen atuál, iha Uma Lisan tolu. Iha Uma Lisan rua mak iha Lutu Laran ka iha Sentru Reinadu Likusaen nian no Uma Lisan ida mak iha Lutu Li'ur (situa dok hosi sentru). Uma Lisan sira iha sentru ka Lutu Laran mak Uma Lisan Simau Bere Manus nu'udar Uma Lisan ne'ebé pertense ba Uma Ass ka Palásiu Reinadu Likusaen nian no Uma Lisan Asu Bili Manloe hanesan Uma Lisan ne'ebé resposabiliza ba nesesidade Liurai Likusaen nian no mós hodi tesi lia relasiona ho asuntu ukun nian.
Uma Lisan ne'ebé hosi Lutu Li'ur mak Uma Lisan Simau Bere Manus Rada Bere Mau Bere ne'ebé responsabiliza no tau matan ba ema sira halo to'os, haki'ak balada, kuda ai-fuan no simu tributu mai hosi reinadu seluk, inklui reinadu sira hosi Alor ho Kalabahi no reinu sira ba iha Reinadu Likusaen. Iha tan Uma Lisan ida besik iha Sentru Reinadu Likusaen nian mak Uma Lisan Luka Wekeke Loro Liurai. Uma Lisan ne'e harii hosi jerasaun ka prinsípiu ida mai hosi Luka Wekeke ne'ebé mai lori ho hali sanak ida no nia kuda iha Lisa Iko besik ba sentru Reinadu Likusaen nian no hali ne'e temi naran Nunu Loro (Hali Loro) no agora dadaun hali ne'e mate tiha ona troka fali nia fatin ho sukar ida.
Uma Lisan Luka Wekeke nia jerasaun mane la iha no haki'ak fali jerasaun mane hosi Uma Lisan Simau Bere Manus Uma Aas. Nune'e, Fatuk ho Ai (Beiala sira) hosi Uma Lisan ne'e tau hamutuk iha Uma Lulik Simau Bere Manus. Fatuk ho Ai ka Beiala sira hosi Uma Lisan Asu Bili Manloe mós hasa'e hamutuk ba iha Uma Lulik Simau Bere Manus Uma Aas. Alende ne'e, Fatu ho Ai (Bei sira), liuliu bei Dom Miguel Rodrigues Pereira, Liurai Likusaen hosi Bidau Manu Mata mós hasa'e hotu iha Uma Lulik Simau Bere Manus. Uma Lulik ne'e foin harii fali no han uma ben no inaugura hosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura iha 31 Agostu 2024.
Fatuk no Ai (Beiala sira) hosi
Uma Lisan Simau Bere Manus, Asu Bili Manloe, Luka Wekeke & Bidau
Manu Mata (Dokumentasaun audio vizuál hosi SEAK bele haree iha ne'e: Inaugurasaun Uma Lulik Simau Bere Manus)
Harii Suku Foun
Suku dahuluk ne'ebé Bei Bere no Bei Teti harii mak Suku Hatululi (Fatululik) ne'ebé entrega ba jerasaun Bei Teti nian mak ukun no Suku Kiri Lelo ne'ebé entrega ba ema Raeubu mak ukun. Suku sira ne'ebé mai hamutuk kedas ho Bei Bere no Teti mak suku Asu Manu no Suku Leo Tala (Leo Klaran).
Suku Asu Manu tuir istória hosi Timor Loromonu nian nu'udar suku ida ne'ebé Liurai Likusaen uluk hela ba. Suku Asu Manu tuir istória hosi Reinadu Fialaran Tasi-Feto ka Norte nian nu'udar parte hosi Uma Haat, Rin Besi Haat no mós parte hosi Dasi Sanulu Aas Tanara (bele haree istória kompletu kona-ba Reinadu Maromak Oan Wehali iha ne'e: Tama). Suku Leo Tala ka Leo Klaran tuir istória hosi Alas Manufahi nian iha ligasaun ho Uma Ain Aas, Uma Klaran (Soa Tala) no Rai Klaran tanba bei sira tun hosi Loro mai hela iha klaran hodi bele ukun ba loro leten no ukun tun ba rai no tasi.
Suku Dato, Suku Luidahar, Suku Leo Kopa, Suku Lukulai ho Suku Hatu Kesi mosu iha tempu depoisde funu ne'ebé lidera hosi Bei Lakuroma hosi Uma Lisan Bili Besi Bili Manu hodi oho mohu tiha jerasaun Nain Dato, Loro Likusaen Bere no Teti nian tanba sira foti fila fali iha ukun hosi Uma Lisan Bere Besi Laukala iha ne'ebé Uma Lisan ne'e mós harii ho Uma Haat mak hanesan Uma Dato, Uma Lagana ka Suku, Uma Major no Uma Kaburoda. Uma Lisan Bere Besi Laukala sei iha relasaun fetsaun umane ho Uma Lisan Bili Besi Bili Manu, nune'e ho Uma Lisan Bere Teti Rae Manus no relasaun maun alin ho Uma Lisan Simau Bere Manus.
Bei Lakuroma iha funu ne'e kuaze oho hotu ona jerasaun Nain no Loro Likusaen Bere no Teti tanba Uma Lisan Bili Besi Bili Manu iha Bee Lulik ne'ebé ema mate tau tun ba moris fali no ema kanek tau tun ba kanek tomak fali, nune'e, ema hosi Bei Lakuroma nian la iha ida mak mate durante funu. Bei Lakuroma ho Bei Nain Dato no Loro Likusaen ne'ebé kaer ukun iha momenentu ne'ebá, hola feto bin alin hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu ka Gior o Pa. Bainhira Bei Lakuroma nia ema sira oho Bei Nain Dato Feto, Bei Feto ne'e isin rua no besik atu tur-ahi ka partu ona. Nune'e, Bei Dato Feto ne'e mate maibé kosok oan iha isin sei moris hela no Bei Leki Ta Manapu hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu, nan hosi Bei Dato Feto mai haree, kosok oan book an hela iha nia isin, Bei Leki Ta Manapu hasai nia tudik ko'a tua hodi ko'a Bei Dato Feto nia kabun hodi hasai kosok oan. Kosok oan ne'e mane oan ida no hanaran nia Laku Ana no Bei Leki Ta Manapu lori de'it tua metan nia been midar hodi fó susu kosok oan ne'e to'o boot. Nune'e, bainhira Bei Nain Laku Ana boot no ba ukun, nia harii suku foun sira mak hanesan Suku Leo Kopa hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu, tanba Uma Lisan ne'e mak hako'ak netik ka fó susu no protesaun ba nia ho tua mutin nia ben midar no Suku Hatu Kesi hosi Uma Lisan Dasi Hunu Kaileba-Padarua tanba fó feto hodi kesi netik nia, Suku Lukulai hosi Uma Lisan Karaeleki Berekoli tanba Uma Lisan ne'e mak ba subar no proteje Bei Nain Mau Laku nia maun alin sira seluk inklui maun alin sira hosi jerasaun Bei Teti nian hamutuk mane na'in tolu hosi Uma Lisan Asu Teti Raebloi no Asu Dati Laku Dato bainhira Bei Lakuroma nia ema sira ba buka atu oho, Suku Luidahar mai hosi Uma Lisan Bili Besi Bili Manu tanba Uma Lisan ne'e mak hatun Nain Dato Likusaen no Suku Dato nu'udar suku hosi Bei Nain Dato Likusaen nian no ne'ebé pertense ba kapitál Reinadu Likusaen hosi Uma Aas.
Bei Lakuroma mate no Bee Lulik ne'ebé hamoris ema no hatomak kanek ne'e maran bainhira Bei Lakuroma nia feen kaben halo konspirasaun ka kesi liu ho nia nan Bei Leki Ta Manapu hodi hana Bei Lakuroma ho fapulu ho tua metan nia ruin. Bei Lakuroma rasik hateten sai nia segredu mate katak nia só bele mate bainhira hana nia ho fapulu no tua metan nia ruin ba iha nia kakorok. Nune'e, Bei Lakuroma nia feen kaben nu'udar bin hosi Bei Nain Dato Feto, ba hasoru nia nan Bei Leki Ta Manapu hodi haruka nia prepara ai-manas no papulu hodi hein iha bee matan naran Nau Lo'a no bainhira nia lori Bei Lakuroma mai no haruka nia haru'us, fakaar ai-manas tuir bee no bainhira nia matan manas no foti nia kakorok sa'e, hu fafulu ho tua metan nia rui ba iha nia kokorok. Bei Leki Ta Manapu halo tuir hanesan ne'e, no bainhira hu fafulu no tua metan nia ruin tama iha Bei Lakuroma nia kakorok, Bei Lakuroma nia feen kaben dudu nia tun ba iha tua metan nia hun no haruka Bei Leki Ta Manapu sa'e iha nu hodi bolu ba iha bei Lakuroma nia ema sira katak nia monu tun ba iha tua metan nia hun no tua metan nia ruin sona nia no bolu sira mai hodi foti nia.
Bei Lakuroma nia ema sira mai leba ka foti nia no lori ba iha Bee Lulik iha Uma Lisan Bili Besi Bili Manu atu bele kura nia kanek. Bainhira sira lori nia besik tama ba uma lisan, nia ran musan ida suli tun no nu ida moris sa'e mai no rai ne'e sira bolu No Mede'es ka Nu Mesak. Bei Lakuroma nia ema sira lori nia ba hatama ba iha Bee Lulik, bee ne'e mós maran tanba lulik fafulu ho tua metan nia ruin no bainhira bee ne'e maran, Bei Lakuroma mós mate. Bei Lakuroma nia feen kaben halo konspirasaun hodi oho nia tanba nia hatene tuir katak jerasaun Bei Teti nian iha Uma Aas sei iha ida no nia hakarak atu oho hotu. Bainhira Bei Lakuroma mate, la iha tan ona ema ruma atu oho jerasaun Bei Teti nian no hahú hosi ne'e, jerasaun Bei Teti nian ukun to'o iha tempu okupasaun Japaun nian ho Dom João da Costa Delgado III ho naran koñesidu ho Dom Diru. Bei Nain Laku Ana kaben ho Bei Feto Dauhale hosi Uma Lisan Dasihunu Kaileba-Padarua hodi kous oan mane nain rua, Bei Nain Tahalau no Tahalaku. Bei Nain Tahalau nu'udar maun mak ukun ho nia jerasaun sira iha pozisaun hanesan Liurai Likusaen ho jerasaun sira hosi Dom Jose Rodrigues Pereira hosi Uma Ain Badak Liurai Likusaen Karketu Mota Ain (Motael) ne'ebé temi Uma Lisan Rumbia Lelakai, iha Dotasi, Suku Dato, Likusaen.
KAIMEGO PU (AI DA HUN)
Iha 1769, Liurai Likusaen husi Karketu Motain, Dom Jose Rodrigues Pereira muda fali Uma Ain-badak Rumbia Lelakai no Uma Ain-Aas Simau Bere Manus ba hamutuk iha Likisa Vila, iha Igreja Parokia Likisa nia oin ne'ebé bolu KAIMEGO PU (AI DA HUN), nune'e, Suku Loidahar entrega rai tetuk ba iha Suku Dato nian hodi harii kapitál Reinadu Likusaen nian. Hahú husi momentu ne'ebá Nain husi Uma Ai-Aas troka malu pozisaun Liurai Likusaen ho Nain husi Uma Ai-Badak no iha Karketu Motain mós kontinua ho pozisaun Liurai Likusaen.
Dom Jose Rodrigues Pereira molok ba iha Likisa, iha 1760-1763 nia envolve iha estrutura Governu Interinu nomeadu husi Governu India Portugeza hamutuk ho Frei Jacinto da Conceção, O.P no Vicente Ferreira de Carvalho no mós hanesan Liurai Alas nian. Iha 1765-1768 nia pozisaun hanesan Governadór ka Capitão-mor Provinsia Belu (Província dos Belos). Iha períodu ida ne'e la iha nomeasaun Governu husi Governu India Portugeza tanba kestaun konflitu entre Governadór sira nomeadu husi Governu Portugeza India ho tropas ka Portugés metan da Costa no Hornai iha Oekusi. Nune'e, Timor fahe tiha ba provínsia rua, Provínsia Serbiaun no Provínsia Belu. Nune'e, bainhira Governadór nomeadu husi Governu India Portugeza muda kapitál husi Oekusi ba Dili iha 1769, Dom Jose Rodrigues Pereira ba fali iha Likisa hodi tau hamutuk Uma Ai-Aas no Uma Ain-Badak iha Likisa vila no asume kargu hanesan Liurai Likusaen (bele haree iha ne'e: lista reinadu).
Depoisde Funu Mudiál Daruak (Segunda Guerra Mundial) iha 1945, Governu Portugés la rekoñese no la simu ona sistema monarkia no mós Liurai Likusaen Dom João da Costa Delgado III ho naran koñesidu Dom Diru tanba apoiu Japaun hodi prepara ba ukun rasik-an. Nune'e, Uma Aas muda fali ba iha Lara Dato no Uma Ain Badak muda ba iha Dotasi, Aldeia Kamale Hohoru, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisípiu Likisa to'o ohin loron.
Liurai Likusaen iha apelidu jeralmente tolu mak hanesan: da Costa Delgado husi Uma Ain-Aas, Rodrigues Pereira husi Uma Ain-Badak Rumbia ho Bidau Manu Mata no Ataíde husi Uma Ain-Badak bei Mauk.
Fote:
* Lia na'in no jerasaun Uma Lisan Dasihunu Kaileba-Padarua, iha Suku Hatukesi, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Asu Teti Raebloi & Asu Dati Laku Dato, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Lakadou Hali Bere, Aladeia Kabulimu, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisípiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Hadur Beremeta (Rae Ubu Mane Muno/Rai Na'in Mane Boot), Suku Darulete, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Loedili Loekali (Rae Ubu/Rai Na'in Mane Ikun), Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Bili Besi Bili Manu, Suku Luidahar, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu, Gior o Pa-Leo Kopa, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Bere Besi Laukala, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
Harii Suku Foun
Suku dahuluk ne'ebé Bei Bere no Bei Teti harii mak Suku Hatululi (Fatululik) ne'ebé entrega ba jerasaun Bei Teti nian mak ukun no Suku Kiri Lelo ne'ebé entrega ba ema Raeubu mak ukun. Suku sira ne'ebé mai hamutuk kedas ho Bei Bere no Teti mak suku Asu Manu no Suku Leo Tala (Leo Klaran).
Suku Asu Manu tuir istória hosi Timor Loromonu nian nu'udar suku ida ne'ebé Liurai Likusaen uluk hela ba. Suku Asu Manu tuir istória hosi Reinadu Fialaran Tasi-Feto ka Norte nian nu'udar parte hosi Uma Haat, Rin Besi Haat no mós parte hosi Dasi Sanulu Aas Tanara (bele haree istória kompletu kona-ba Reinadu Maromak Oan Wehali iha ne'e: Tama). Suku Leo Tala ka Leo Klaran tuir istória hosi Alas Manufahi nian iha ligasaun ho Uma Ain Aas, Uma Klaran (Soa Tala) no Rai Klaran tanba bei sira tun hosi Loro mai hela iha klaran hodi bele ukun ba loro leten no ukun tun ba rai no tasi.
Suku Dato, Suku Luidahar, Suku Leo Kopa, Suku Lukulai ho Suku Hatu Kesi mosu iha tempu depoisde funu ne'ebé lidera hosi Bei Lakuroma hosi Uma Lisan Bili Besi Bili Manu hodi oho mohu tiha jerasaun Nain Dato, Loro Likusaen Bere no Teti nian tanba sira foti fila fali iha ukun hosi Uma Lisan Bere Besi Laukala iha ne'ebé Uma Lisan ne'e mós harii ho Uma Haat mak hanesan Uma Dato, Uma Lagana ka Suku, Uma Major no Uma Kaburoda. Uma Lisan Bere Besi Laukala sei iha relasaun fetsaun umane ho Uma Lisan Bili Besi Bili Manu, nune'e ho Uma Lisan Bere Teti Rae Manus no relasaun maun alin ho Uma Lisan Simau Bere Manus.
Bei Lakuroma iha funu ne'e kuaze oho hotu ona jerasaun Nain no Loro Likusaen Bere no Teti tanba Uma Lisan Bili Besi Bili Manu iha Bee Lulik ne'ebé ema mate tau tun ba moris fali no ema kanek tau tun ba kanek tomak fali, nune'e, ema hosi Bei Lakuroma nian la iha ida mak mate durante funu. Bei Lakuroma ho Bei Nain Dato no Loro Likusaen ne'ebé kaer ukun iha momenentu ne'ebá, hola feto bin alin hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu ka Gior o Pa. Bainhira Bei Lakuroma nia ema sira oho Bei Nain Dato Feto, Bei Feto ne'e isin rua no besik atu tur-ahi ka partu ona. Nune'e, Bei Dato Feto ne'e mate maibé kosok oan iha isin sei moris hela no Bei Leki Ta Manapu hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu, nan hosi Bei Dato Feto mai haree, kosok oan book an hela iha nia isin, Bei Leki Ta Manapu hasai nia tudik ko'a tua hodi ko'a Bei Dato Feto nia kabun hodi hasai kosok oan. Kosok oan ne'e mane oan ida no hanaran nia Laku Ana no Bei Leki Ta Manapu lori de'it tua metan nia been midar hodi fó susu kosok oan ne'e to'o boot. Nune'e, bainhira Bei Nain Laku Ana boot no ba ukun, nia harii suku foun sira mak hanesan Suku Leo Kopa hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu, tanba Uma Lisan ne'e mak hako'ak netik ka fó susu no protesaun ba nia ho tua mutin nia ben midar no Suku Hatu Kesi hosi Uma Lisan Dasi Hunu Kaileba-Padarua tanba fó feto hodi kesi netik nia, Suku Lukulai hosi Uma Lisan Karaeleki Berekoli tanba Uma Lisan ne'e mak ba subar no proteje Bei Nain Mau Laku nia maun alin sira seluk inklui maun alin sira hosi jerasaun Bei Teti nian hamutuk mane na'in tolu hosi Uma Lisan Asu Teti Raebloi no Asu Dati Laku Dato bainhira Bei Lakuroma nia ema sira ba buka atu oho, Suku Luidahar mai hosi Uma Lisan Bili Besi Bili Manu tanba Uma Lisan ne'e mak hatun Nain Dato Likusaen no Suku Dato nu'udar suku hosi Bei Nain Dato Likusaen nian no ne'ebé pertense ba kapitál Reinadu Likusaen hosi Uma Aas.
Bei Lakuroma mate no Bee Lulik ne'ebé hamoris ema no hatomak kanek ne'e maran bainhira Bei Lakuroma nia feen kaben halo konspirasaun ka kesi liu ho nia nan Bei Leki Ta Manapu hodi hana Bei Lakuroma ho fapulu ho tua metan nia ruin. Bei Lakuroma rasik hateten sai nia segredu mate katak nia só bele mate bainhira hana nia ho fapulu no tua metan nia ruin ba iha nia kakorok. Nune'e, Bei Lakuroma nia feen kaben nu'udar bin hosi Bei Nain Dato Feto, ba hasoru nia nan Bei Leki Ta Manapu hodi haruka nia prepara ai-manas no papulu hodi hein iha bee matan naran Nau Lo'a no bainhira nia lori Bei Lakuroma mai no haruka nia haru'us, fakaar ai-manas tuir bee no bainhira nia matan manas no foti nia kakorok sa'e, hu fafulu ho tua metan nia rui ba iha nia kokorok. Bei Leki Ta Manapu halo tuir hanesan ne'e, no bainhira hu fafulu no tua metan nia ruin tama iha Bei Lakuroma nia kakorok, Bei Lakuroma nia feen kaben dudu nia tun ba iha tua metan nia hun no haruka Bei Leki Ta Manapu sa'e iha nu hodi bolu ba iha bei Lakuroma nia ema sira katak nia monu tun ba iha tua metan nia hun no tua metan nia ruin sona nia no bolu sira mai hodi foti nia.
Bei Lakuroma nia ema sira mai leba ka foti nia no lori ba iha Bee Lulik iha Uma Lisan Bili Besi Bili Manu atu bele kura nia kanek. Bainhira sira lori nia besik tama ba uma lisan, nia ran musan ida suli tun no nu ida moris sa'e mai no rai ne'e sira bolu No Mede'es ka Nu Mesak. Bei Lakuroma nia ema sira lori nia ba hatama ba iha Bee Lulik, bee ne'e mós maran tanba lulik fafulu ho tua metan nia ruin no bainhira bee ne'e maran, Bei Lakuroma mós mate. Bei Lakuroma nia feen kaben halo konspirasaun hodi oho nia tanba nia hatene tuir katak jerasaun Bei Teti nian iha Uma Aas sei iha ida no nia hakarak atu oho hotu. Bainhira Bei Lakuroma mate, la iha tan ona ema ruma atu oho jerasaun Bei Teti nian no hahú hosi ne'e, jerasaun Bei Teti nian ukun to'o iha tempu okupasaun Japaun nian ho Dom João da Costa Delgado III ho naran koñesidu ho Dom Diru. Bei Nain Laku Ana kaben ho Bei Feto Dauhale hosi Uma Lisan Dasihunu Kaileba-Padarua hodi kous oan mane nain rua, Bei Nain Tahalau no Tahalaku. Bei Nain Tahalau nu'udar maun mak ukun ho nia jerasaun sira iha pozisaun hanesan Liurai Likusaen ho jerasaun sira hosi Dom Jose Rodrigues Pereira hosi Uma Ain Badak Liurai Likusaen Karketu Mota Ain (Motael) ne'ebé temi Uma Lisan Rumbia Lelakai, iha Dotasi, Suku Dato, Likusaen.
KAIMEGO PU (AI DA HUN)
Iha 1769, Liurai Likusaen husi Karketu Motain, Dom Jose Rodrigues Pereira muda fali Uma Ain-badak Rumbia Lelakai no Uma Ain-Aas Simau Bere Manus ba hamutuk iha Likisa Vila, iha Igreja Parokia Likisa nia oin ne'ebé bolu KAIMEGO PU (AI DA HUN), nune'e, Suku Loidahar entrega rai tetuk ba iha Suku Dato nian hodi harii kapitál Reinadu Likusaen nian. Hahú husi momentu ne'ebá Nain husi Uma Ai-Aas troka malu pozisaun Liurai Likusaen ho Nain husi Uma Ai-Badak no iha Karketu Motain mós kontinua ho pozisaun Liurai Likusaen.
Dom Jose Rodrigues Pereira molok ba iha Likisa, iha 1760-1763 nia envolve iha estrutura Governu Interinu nomeadu husi Governu India Portugeza hamutuk ho Frei Jacinto da Conceção, O.P no Vicente Ferreira de Carvalho no mós hanesan Liurai Alas nian. Iha 1765-1768 nia pozisaun hanesan Governadór ka Capitão-mor Provinsia Belu (Província dos Belos). Iha períodu ida ne'e la iha nomeasaun Governu husi Governu India Portugeza tanba kestaun konflitu entre Governadór sira nomeadu husi Governu Portugeza India ho tropas ka Portugés metan da Costa no Hornai iha Oekusi. Nune'e, Timor fahe tiha ba provínsia rua, Provínsia Serbiaun no Provínsia Belu. Nune'e, bainhira Governadór nomeadu husi Governu India Portugeza muda kapitál husi Oekusi ba Dili iha 1769, Dom Jose Rodrigues Pereira ba fali iha Likisa hodi tau hamutuk Uma Ai-Aas no Uma Ain-Badak iha Likisa vila no asume kargu hanesan Liurai Likusaen (bele haree iha ne'e: lista reinadu).
Depoisde Funu Mudiál Daruak (Segunda Guerra Mundial) iha 1945, Governu Portugés la rekoñese no la simu ona sistema monarkia no mós Liurai Likusaen Dom João da Costa Delgado III ho naran koñesidu Dom Diru tanba apoiu Japaun hodi prepara ba ukun rasik-an. Nune'e, Uma Aas muda fali ba iha Lara Dato no Uma Ain Badak muda ba iha Dotasi, Aldeia Kamale Hohoru, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisípiu Likisa to'o ohin loron.
Liurai Likusaen iha apelidu jeralmente tolu mak hanesan: da Costa Delgado husi Uma Ain-Aas, Rodrigues Pereira husi Uma Ain-Badak Rumbia ho Bidau Manu Mata no Ataíde husi Uma Ain-Badak bei Mauk.
Fote:
* Lia na'in no jerasaun Uma Lisan Dasihunu Kaileba-Padarua, iha Suku Hatukesi, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Asu Teti Raebloi & Asu Dati Laku Dato, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Lakadou Hali Bere, Aladeia Kabulimu, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisípiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Hadur Beremeta (Rae Ubu Mane Muno/Rai Na'in Mane Boot), Suku Darulete, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Loedili Loekali (Rae Ubu/Rai Na'in Mane Ikun), Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Bili Besi Bili Manu, Suku Luidahar, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Asu Leku Maupelu, Gior o Pa-Leo Kopa, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
* Lia na'in no jerasaun hosi Uma Lisan Bere Besi Laukala, Suku Dato, Postu Administrativu Likisa, Munisipiu Likisa.
Sem comentários:
Enviar um comentário