REINADU SIRA IHA RAI LARAN
Fatin
sira iha rai-laran mak hanesan Webiku-Wehali, Mandeu Raimanus, Bunak
Lamaknen no Lamakhitu Raimanus, Betano-Fatubereliu, Suai-Kamanasa,
Luka-Wekeke, nsst.
a) Reinadu Webiku Wehali
Reinadu Webiku Wehali, nu'udar reinadu Tetun ne'ebé situa iha Timor Loromonu, iha Munisípiu Malaka, Nusa Tenggara Timur.
Reinadu ne'e nia ulun ka líder aas liu bolu Maromak Oan ne'ebé mai hosi
Uma Ai-Aas ka Ai-Naruk no hetan apoiu hosi nia Liurai sira, ne'ebé uluk
liu temi Liurai Likusaen, Wehali no Sonbai. Liurai Likusean ukun ba
Timor Lorosa'e, inklui Alor-Kalabahi no Kisar, Liurai Wehali ukun iha
rai klaran no Liurai Sonbai ukun iha Timor Loromonu to'o Flores-Laran
Tuka. Iha Liurai Wehali rasik hetan apoiu hosi Loro sira hanesan Loro Dirma, Loro Wehali, Loro Webiku, Loro Lakekun, dan Loro Haitimuk.
Istória kona-ba orijen hosi reinadu nia hun iha oinoin. Jeralmente iha
versaun lima (5) ne'ebé ketaketak no bainhira haree hosi naran, iha
versaun tolu (3) ne'ebé ketaketak mós. Versaun sira ne'e mak hanesan:
a) Marlilu Na'in: Ferik Hain Rai Klaran ho Hoar Nain Daholek
Tuir istória hosi versaun Ai-lotuk Laran, Wehali, naran no Reinadu
Maromak Oan Wehali iha relasaun ho istória Foho Marlilu nian. Marliliu
katak "maran liu" ka "mosu ona rai maran" ka "bee ka tasi maran ona".
Istória Marlilu haktuir katak foho Marlilu nu'udar rai pedasuk dahuluk
ne'ebé mosu sa'e mai hosi Tasi no bainhira nia mosu mai, iha de'it ema
ida naran Ferik Hain Rai Klaran. Ferik Hanin Rai Klaran miteriozamente
kous oan feto ida naran Hoar Nain Daholek. Bainhira Hoar Nain Daholek
moris mai, nia "ka'an" no "husar" moris sai tiha Hali ho nia abut. Hali
ne'e moris besik iha We Matan Maromak ne'ebé tuir mai lori tun ba
Ai-lotuk Laran. Hosi ne'e, mosu naran Wehali no Reinadu Wehali.
"ka’an ne’e tubu ti’an baa hali aa
foin ha’ak:
‘Maromak nahonu hali leon di’ak
soe nahon la sar, karas hat ne’e
soe nahon la sar, kbelan hat ne’e
sei Bere Lelo Babesi hali leon di’ak
sorin balu leo feto, balu leo mane
leo feto leo mane, balu la sasin’".
Fonte: Therik (2023). Wehali: The Female Land, Tradition of a
Timorese Ritual Center, P. 78-80. The Australian National University,
ANU Press. Livru versaun elektrónika, TAMA iha ne'e.
Iha Reinadu Maromak Oan Wehali tuir istória versaun ida ne'e, Maromak
Oan dahuluk (I) mak Ferik Hain Rai Klaran, Maromak Oan daruak (II) mak
Hoar Na'in Daholek no Maromak Oan sira tuir mai hosi Hoar Nain Daholek
nia jerasaun to'o Ae Bauk no Tora Bauk. Ae Bauk sai hanesan Maromak Oan
iha Wehali no Tora Bauk iha Webiku ne'ebé ikus mai kous Liurai Mane
Kmesak. Mosu funu Webiku Wehali iha tempu Ae Bauk no Tora Bauk nian,
tanba Wehali la halo tuir nia promesa katak se Tora Bauk nia oan feto
Wehali nian no se mane Webiku nian. Liurai Mane Kmesak moris mai Wehali
foti tiha.
b) Bei Bui Ikun no Suri Ikun (Loro Iku)
Istória versaun ida ne'e haktuir katak naran Webiku no Wehali ne'e mai
hosi istória Bei Feto Bui Ikun ne'ebé nu'udar oan feto ikun hosi oan
feto na'in hitu (7) Liurai Loro Leten nian ne'ebé tun mai liuhosi Ai-dak
iha forma manu Kakatua no hariis iha Bee Matan ne'ebé besik iha Hali
nia hun naran We Matan Kmurak Wehali. Bainhira nia hariis, nia sui nia
fuuk besik Ai-Biku iha besik bee ne'ebé suli tun mai liuhosi au ne'ebé
temi We Au Saseik. Hosi ne'e mosu naran Webiku-Wesei-Wehali.
Bei Bui Ikun labele fila ba Loro Leten tanba Bei Loro Ikun ka Suri Ikun
hakoi subar tiha nia kulit manu Kakatua nian, nune'e nia nafatin sai ema
hodi kaben ho Bei Loro Ikun. Bei Loro Iku nu'udar oan mane ikun hosi
oan mane hitu (7) Bei Feto Mesak ka Bei Feto Manu Falur nian oan feto
hosi Alas Foho Kuda Ametan Rai Manus. Jerasaun hosi Bei Bui Ikun ho Bei
Loro Ikun mak ikus mai harii Reinadu Maromak Oan Wehali.
c) Fatumea Tum Am
Tuir istória versaun Fatumea nian katak naran no Reinadu
Maromak Oan Wehali ne'e mai hosi Fatumea ne'ebé ligadu ho bee matan
lulik lima iha besik Foho Bei Ulu Molik mak hanesan bee matan lulik iha
Foho Bei Uluk Molik nia tutun ne'ebé naran la temi tanba lulik liu no
bee matan sira seluk mak hanesan We Bukurak, We Biku, We Hali no We Sei.
We Bukurak nu'udar odamatan ne'ebé liga Lalehan ho Rai, We Biku nu'udar
bee ne'ebé simboliza ema nia "mamik" tanba bee la suli sai ka namkari ka
bee nalihun la suli sai, We Sei nu'udar bee ne'ebé simboliza mane nia
mi fatin ka oin lulik tanba bee ne'e suli liuhosi au no We Hali nu'udar
bee ne'ebé simboliza feto nia mi fatin ka oin lulik tanba bee suli tuir
Hali Abut hanesan feto ne'ebé tur soe bee kiik. Nune'e, We Biku, We Sei
no We Hali simboliza ema moris feto no mane.
"We Biku ne'e ita hotu hotu niakan (We Biku Belongs to us all)
Ita hotu hotu (All of us)
Biku iha nia (Are piled up there).
We Hali, lihun nee feto (We Hali, the pool is female)
We Sei, sei nee mane (We Sei, the flowing down water (like from
the waterfall) is male)
We Hali na mamar We Sei (The female entices the male)
We lihun mesan dei la dadi (Water pools alone cannot generate life)
We Sei-We Hali, foin dadi (The encounter between We Sei-We Hali
generates life)
We Biku sai We Hali-We Sei (From We Biku comes We Hali-We Sei)".
Bei sira hosi Fatumea mak hasai Hali sanak no kuru bee hosi bee matan We
Sei We Hali iha au hodi lori tun ba rai tetuk hodi kuda Hali sanak ba
rai no rega ho bee hodi temi We Se Wehali iha ne'ebá no sira hela iha
rai tetuk We Sei We Hali to'o ohin loron. Hosi ne'e mosu Reinadu Maromak
Oan Wehali.
‘We Sei We Hali iha Fatumea. Ikus mai ema hosi Fatumea lori we au bonun ida no hali hakon ida nodi
ba fehan. Too fehan ba sia tolo we iha au bonun nee ba rai, no kuda hali delun nee nodi temi naake: “We
Sei...ee...ee...We Hali...ee...eee.... Tasi la sae ona, meti la sae ona.” Ema sia nee hela iha iha fehan We Sei We
Hali fehan nian’.
"We Sei We Hali are originally in Fatumea. Later people from Fatumea took water from We Sei We Hali in
Fatumea in a bamboo cylinder with a branch of the banyan (hali) tree in Fatumea, and brought them to the flat
land. While pouring the water into the ground and planting the banyan branch, they said: ‘We Sei...ee...ee.....We
Hali...ee...eee.... These lands will no longer be covered by the tide and the flood.’
And they remained there and named the place We Sei We Hali".
As bei sia, tua no nurak (Oh ancestors, young and old)
Ah Fatumea ee Marlilu Haholek (oh Fatumea, Marlilu Haholek)
Uma metan sia ee uma lulik sia (the black houses, the sacred houses)
Bei sia iha kukun kalan, (ancestors who are in the dark and night)
Ah ina maromak ama maromak (oh enlightening mother (female deity) enlightening father (male deity).
Fonte: Kehi and Palmer (2012). Hamatak halirin. The cosmological and
socio-ecological roles of water in Koba Lima, Timor, P.456-460.
Bijdragen tot de Taal-, Land- en Volkenkunde (BKI) 168-4 (2012):445-471 ©
2012 Koninklijk Instituut voor Taal-, Land- en Volkenkunde.
d) Suri Liurai - Manu Aman Lakaan
Iha istória versaun seluk ne'ebé haktuir katak Wehali ne'e
harii hosi Suri Liurai ne'ebé nu'udar jerasaun hosi Bei Laka Lorok
Kmesak hosi Foho Lakaan. Detallu iha versaun Indonézia bele haree iha
ne'e: Kerajaan Malaka
e) Luhalek Dato Tamiru
Tuir
istória hosi Uma Lisan Luhalek, Dato Tamiru, Wewiku-Malaka, Timor
Loromonu, NTT, Indonézia, katak Wehali nia jerasaun sira balun mai hosi
Luhalek Dato Tamiru hosi Maromak Oan Fulan Kaebauk. Maromak Fulan
Kaebauk nian sira mak Lulekik Astebes no Lubere no Lulekik ba iha Uma
Toos Luhalek Tamiru no Luberek ba iha Uma Lor Uma Aikabelak.
Liurai Likusaen Bere Taek Malakan mós nu'udar jerasaun hosi Malaka Nain Bei Feto FULAN KAEBAUK. Bei
Feto nia oan sira mak bei mane Luleki Astebes no bei feto Luberek no
sira nain rua nia oan mak Bei Luhalik, jerasaun hosi Bei Luhalik nian
mak Liurai Likusaen Bere Taek Malaka.
f) Migrante Xina Malaka & Ai-biku iha Tasi
Tuir
istória hosi lian na'in sira parte Belu nian haktuir katak Reinadu
Maromak Oan Wehali ne'e harii hosi ema sira mai hosi Malaka entre
Sumatra-Indonezia no Singapura-Malaysia. Ema sira ne'e mai ho ro ka bero
liuhosi Larantuka, Flores. Iha maun alin na'in tolu mak mai hosi
Malaka. Naran maun alin na'in tolu ne'e ketakketak tuir lia na'in
idaidak nian.
Makoan ka lia na'in hosi Fatuaruin temi maun alin na'in tolu ne'e ho
naran Nekin Mataus nu'udar Liurai Likusaen, Suku/Saku Mataus nu'udar
Liurai Sonbai no Bara Mataus nu'udr Liurai Fatuaruin ka Wehali. Makoan
hosi Dirma temi Loro Sankoe iha Debuluk, Welakar, Loro Banleo iha Dirma,
Sanleo dan Loro Sonbai iha Dawan. Makoan hosi Besikama, Malaka, temi
Wehali Nain, Wewiku Nain no Hatimuk Nain. Sira na'in tolu ne'e nia
pozisaun hanesan Liurai no sira mai harii relasaun ho ema lokál sira
liga ho komérsiu. Ema sira ne'ebé mai iha Belu ne'e, nia na'i ulun ka
líder aas liu bolu "Maromak Oan", nune'e, mosu Reinadu Maromak Oan
Wehali. Informasaun kompletu bele haree iha ne'e: "Istória Xina Muti Malaka".
Lista Liurai sira Wehali iha tempu portugés nian entre 1634 ba leten nian hanesan tuir mai ne'e:
1. Hoa Diak Malaka Dasin Don Peur
3. Dasin Dinik Liurai
4. Dasin Neken Liurai
5. Dasin Bada Mataus
6. Dasin Don Alesu Fernandes
7. Dasin Liurai Muskita
8. Seran Tae Boboto Rui
9. Dasin Tei Seran
10. Dasin Tere Atok Liurai I
11. Dasin Tere Atok II
12. Dasin Tey Seran Liurai
13. Josef Seran Fatin (Nai Bot Liurai Malaka)
14. Anton Tey Seran
15. Louis Sanaka Tey Seran
16. Petrus Muti Pareira.
Reinadu Maromak Oan Wehali habelar nia
kbiit ka podér ukun liuhosi nia Liurai tolu: Likusaen, Fatuairuin
(Wehali) no Sonabai hanesan haktuir iha pájina Kamanasa iha dalen
Inglés: Liurai Wehali.
Sem comentários:
Enviar um comentário