Parte Dalima

REINADU SIRA IHA RAI LARAN

Fatin sira iha rai-laran mak hanesan Webiku-Wehali, Mandeu Raimanus, Bunak Lamaknen no Lamakhitu Raimanus, Betano-Fatubereliu, Suai-Kamanasa, Luka-Wekeke, nsst.

a) Reinadu Webiku Wehali

Reinadu Webiku Wehali, nu'udar reinadu Tetun ne'ebé situa iha Timor Loromonu, iha Munisípiu Malaka, Nusa Tenggara Timur. Reinadu ne'e nia ulun ka líder aas liu bolu Maromak Oan ne'ebé mai hosi Uma Ai-Aas ka Ai-Naruk no hetan apoiu hosi nia Liurai sira, ne'ebé uluk liu temi Liurai Likusaen, Wehali no Sonbai. Liurai Likusean ukun ba Timor Lorosa'e, inklui Alor-Kalabahi no Kisar, Liurai Wehali ukun iha rai klaran no Liurai Sonbai ukun iha Timor Loromonu to'o Flores-Laran Tuka. Iha Liurai Wehali rasik hetan apoiu hosi Loro sira hanesan Loro Dirma, Loro Wehali, Loro Webiku, Loro Lakekun, dan Loro Haitimuk.

Istória kona-ba orijen hosi reinadu nia hun iha oinoin. Jeralmente iha versaun lima (5) ne'ebé ketaketak no bainhira haree hosi naran, iha versaun tolu (3) ne'ebé ketaketak mós. Versaun sira ne'e mak hanesan:


a) Marlilu Na'in: Ferik Hain Rai Klaran ho Hoar Nain Daholek
Tuir istória hosi versaun Ai-lotuk Laran, Wehali, naran no Reinadu Maromak Oan Wehali iha relasaun ho istória Foho Marlilu nian. Marliliu katak "maran liu" ka "mosu ona rai maran" ka "bee ka tasi maran ona". Istória Marlilu haktuir katak foho Marlilu nu'udar rai pedasuk dahuluk ne'ebé mosu sa'e mai hosi Tasi no bainhira nia mosu mai, iha de'it ema ida naran Ferik Hain Rai Klaran. Ferik Hanin Rai Klaran miteriozamente kous oan feto ida naran Hoar Nain Daholek. Bainhira Hoar Nain Daholek moris mai, nia "ka'an" no "husar" moris sai tiha Hali ho nia abut. Hali ne'e moris besik iha We Matan Maromak ne'ebé tuir mai lori tun ba Ai-lotuk Laran. Hosi ne'e, mosu naran Wehali no Reinadu Wehali.
         "ka’an ne’e tubu ti’an baa hali aa
         foin ha’ak:

        ‘Maromak nahonu hali leon di’ak

        soe nahon la sar, karas hat ne’e
        soe nahon la sar, kbelan hat ne’e
        sei Bere Lelo Babesi hali leon di’ak
       sorin balu leo feto, balu leo mane
       leo feto leo mane, balu la sasin’
".

Fonte: Therik (2023). Wehali: The Female Land, Tradition of a Timorese Ritual Center, P. 78-80. The Australian National University, ANU Press. Livru versaun elektrónika, TAMA iha ne'e.

Iha Reinadu Maromak Oan Wehali tuir istória versaun ida ne'e, Maromak Oan dahuluk (I) mak Ferik Hain Rai Klaran, Maromak Oan daruak (II) mak Hoar Na'in Daholek no Maromak Oan sira tuir mai hosi Hoar Nain Daholek nia jerasaun to'o Ae Bauk no Tora Bauk. Ae Bauk sai hanesan Maromak Oan iha Wehali no Tora Bauk iha Webiku ne'ebé ikus mai kous Liurai Mane Kmesak. Mosu funu Webiku Wehali iha tempu Ae Bauk no Tora Bauk nian, tanba Wehali la halo tuir nia promesa katak se Tora Bauk nia oan feto Wehali nian no se mane Webiku nian. Liurai Mane Kmesak moris mai Wehali foti tiha.


b) Bei Bui Ikun no Suri Ikun (Loro Iku)

Istória versaun ida ne'e haktuir katak naran Webiku no Wehali ne'e mai hosi istória Bei Feto Bui Ikun ne'ebé nu'udar oan feto ikun hosi oan feto na'in hitu (7) Liurai Loro Leten nian ne'ebé tun mai liuhosi Ai-dak iha forma manu Kakatua no hariis iha Bee Matan ne'ebé besik iha Hali nia hun naran We Matan Kmurak Wehali. Bainhira nia hariis, nia sui nia fuuk besik Ai-Biku iha besik bee ne'ebé suli tun mai liuhosi au ne'ebé temi We Au Saseik. Hosi ne'e mosu naran Webiku-Wesei-Wehali.

Bei Bui Ikun labele fila ba Loro Leten tanba Bei Loro Ikun ka Suri Ikun hakoi subar tiha nia kulit manu Kakatua nian, nune'e nia nafatin sai ema hodi kaben ho Bei Loro Ikun. Bei Loro Iku nu'udar oan mane ikun hosi oan mane hitu (7) Bei Feto Mesak ka Bei Feto Manu Falur nian oan feto hosi Alas Foho Kuda Ametan Rai Manus. Jerasaun hosi Bei Bui Ikun ho Bei Loro Ikun mak ikus mai harii Reinadu Maromak Oan Wehali.


c) Fatumea Tum Am

Tuir istória versaun Fatumea nian katak naran no Reinadu Maromak Oan Wehali ne'e mai hosi Fatumea ne'ebé ligadu ho bee matan lulik lima iha besik Foho Bei Ulu Molik mak hanesan bee matan lulik iha Foho Bei Uluk Molik nia tutun ne'ebé naran la temi tanba lulik liu no bee matan sira seluk mak hanesan We Bukurak, We Biku, We Hali no We Sei.
We Bukurak nu'udar odamatan ne'ebé liga Lalehan ho Rai, We Biku nu'udar bee ne'ebé simboliza ema nia "mamik" tanba bee la suli sai ka namkari ka bee nalihun la suli sai, We Sei nu'udar bee ne'ebé simboliza mane nia mi fatin ka oin lulik tanba bee ne'e suli liuhosi au no We Hali nu'udar bee ne'ebé simboliza feto nia mi fatin ka oin lulik tanba bee suli tuir Hali Abut hanesan feto ne'ebé tur soe bee kiik. Nune'e, We Biku, We Sei no We Hali simboliza ema moris feto no mane.
     "We Biku ne'e ita hotu hotu niakan (We Biku Belongs to us all)
      Ita hotu hotu (All of us)
      Biku iha nia (Are piled up there).
      We Hali, lihun nee feto (We Hali, the pool is female)
      We Sei, sei nee mane (We Sei, the flowing down water (like from
      the waterfall) is male)
      We Hali na mamar We Sei (The female entices the male)
      We lihun mesan dei la dadi (Water pools alone cannot generate life)
      We Sei-We Hali, foin dadi (The encounter between We Sei-We Hali
       generates life)
      We Biku sai We Hali-We Sei (From We Biku comes We Hali-We Sei)".
Bei sira hosi Fatumea mak hasai Hali sanak no kuru bee hosi bee matan We Sei We Hali iha au hodi lori tun ba rai tetuk hodi kuda Hali sanak ba rai no rega ho bee hodi temi We Se Wehali iha ne'ebá no sira hela iha rai tetuk We Sei We Hali to'o ohin loron. Hosi ne'e mosu Reinadu Maromak Oan Wehali.
     ‘We Sei We Hali iha Fatumea. Ikus mai ema hosi Fatumea lori we au bonun ida no hali hakon ida nodi
      ba fehan. Too fehan ba sia tolo we iha au bonun nee ba rai, no kuda hali delun nee nodi temi naake: “We
      Sei...ee...ee...We Hali...ee...eee.... Tasi la sae ona, meti la sae ona.” Ema sia nee hela iha iha fehan We Sei We
      Hali fehan nian’.
      "We Sei We Hali are originally in Fatumea. Later people from Fatumea took water from We Sei We Hali in  
       Fatumea in a bamboo cylinder with a branch of the banyan (hali) tree in Fatumea, and brought them to the flat 
       land. While pouring the water into the ground and planting the banyan branch, they said: ‘We Sei...ee...ee.....We
       Hali...ee...eee.... These lands will no longer be covered by the tide and the flood.’
       And they remained there and named the place We Sei We Hali".
      As bei sia, tua no nurak (Oh ancestors, young and old)
      Ah Fatumea ee Marlilu Haholek (oh Fatumea, Marlilu Haholek)
      Uma metan sia ee uma lulik sia (the black houses, the sacred houses)
     Bei sia iha kukun kalan, (ancestors who are in the dark and night)
     Ah ina maromak ama maromak (oh enlightening mother (female deity) enlightening father (male deity).
Fonte: Kehi and Palmer (2012). Hamatak halirin. The cosmological and socio-ecological roles of water in Koba Lima, Timor, P.456-460. Bijdragen tot de Taal-, Land- en Volkenkunde (BKI) 168-4 (2012):445-471 © 2012 Koninklijk Instituut voor Taal-, Land- en Volkenkunde.
d) Suri Liurai - Manu Aman Lakaan
Iha istória versaun seluk ne'ebé haktuir katak Wehali ne'e harii hosi Suri Liurai ne'ebé nu'udar jerasaun hosi Bei Laka Lorok Kmesak hosi Foho Lakaan. Detallu iha versaun Indonézia bele haree iha ne'e: Kerajaan Malaka


e) Luhalek Dato Tamiru

Tuir istória hosi Uma Lisan Luhalek, Dato Tamiru, Wewiku-Malaka, Timor Loromonu, NTT, Indonézia, katak Wehali nia jerasaun sira balun mai hosi Luhalek Dato Tamiru hosi Maromak Oan Fulan Kaebauk. Maromak Fulan Kaebauk nian sira mak Lulekik Astebes no Lubere no Lulekik ba iha Uma Toos Luhalek Tamiru no Luberek ba iha Uma Lor Uma Aikabelak.
Liurai Likusaen Bere Taek Malakan mós nu'udar jerasaun hosi Malaka Nain Bei Feto FULAN KAEBAUK. Bei Feto nia oan sira mak bei mane Luleki Astebes no bei feto Luberek no sira nain rua nia oan mak Bei Luhalik, jerasaun hosi Bei Luhalik nian mak Liurai Likusaen Bere Taek Malaka.


f) Migrante Xina Malaka & Ai-biku iha Tasi

Tuir istória hosi lian na'in sira parte Belu nian haktuir katak Reinadu Maromak Oan Wehali ne'e harii hosi ema sira mai hosi Malaka entre Sumatra-Indonezia no Singapura-Malaysia. Ema sira ne'e mai ho ro ka bero liuhosi Larantuka, Flores. Iha maun alin na'in tolu mak mai hosi Malaka. Naran maun alin na'in tolu ne'e ketakketak tuir lia na'in idaidak nian. 
Makoan ka lia na'in hosi Fatuaruin temi maun alin na'in tolu ne'e ho naran Nekin Mataus nu'udar Liurai Likusaen, Suku/Saku Mataus nu'udar Liurai Sonbai no Bara Mataus nu'udr Liurai Fatuaruin ka Wehali. Makoan hosi Dirma temi Loro Sankoe iha Debuluk, Welakar, Loro Banleo iha Dirma, Sanleo dan Loro Sonbai iha Dawan. Makoan hosi Besikama, Malaka, temi Wehali Nain, Wewiku Nain no Hatimuk Nain. Sira na'in tolu ne'e nia pozisaun hanesan Liurai no sira mai harii relasaun ho ema lokál sira liga ho komérsiu. Ema sira ne'ebé mai iha Belu ne'e, nia na'i ulun ka líder aas liu bolu "Maromak Oan", nune'e, mosu Reinadu Maromak Oan Wehali. Informasaun kompletu bele haree iha ne'e: "Istória Xina Muti Malaka".
Lista Liurai sira Wehali iha tempu portugés nian entre 1634 ba leten nian hanesan tuir mai ne'e:
1.  Hoa Diak Malaka Dasin Don Peur
3.  Dasin Dinik Liurai
4.  Dasin Neken Liurai
5.  Dasin Bada Mataus
6.  Dasin Don Alesu Fernandes
7.  Dasin Liurai Muskita
8.  Seran Tae Boboto Rui
9.   Dasin Tei Seran
10. Dasin Tere Atok Liurai I
11.  Dasin Tere Atok II
12.  Dasin Tey Seran Liurai
13.  Josef Seran Fatin (Nai Bot Liurai Malaka)
14.  Anton Tey Seran
15.  Louis Sanaka Tey Seran
16.  Petrus Muti Pareira.
Reinadu Maromak Oan Wehali habelar nia kbiit ka podér ukun liuhosi nia Liurai tolu: Likusaen, Fatuairuin (Wehali) no Sonabai hanesan haktuir iha pájina Kamanasa iha dalen Inglés: Liurai Wehali.
Fonte:
* Nai Tuama Tamiru, nain hosi Uma Lisan Luhalek, Dato Tamiru, Malaka, NTT, Indonesia no membru grupu Sejarah Timor Jilid II.
* Historia kona-ba imigrante Xina Mutin Malaka iha Belu:
Xina Mutin Malaka

Sem comentários:

Enviar um comentário