Parte Datoluk

BALADA MITOLÓJIKU
Balada mitolójika sira ne'ebé sei haktuir iha parte ida ne'e mak hanesan Ular Sama Koko, Ular Foho Rai, Kuda Kalohan, Bei Nai Lafaek, Manu Makikit Boot ka Lokomea ka Maksaur, Tigre ka Meo Boot, Manu Falur, Manu Kakatua, Manu Loro Iku no Manu Bereliku. Nain no Liurai Likusaen iha ligasaun ho balada sira ne'e tanba iha ligasaun mós ho Wewiku Wehali no Alas Auhun Kuda Ametan Rai Manus.

 

1) Ular Sama Koko (Dragon Sama Koko)

Nain Likusaen tuir mitolojia ne'ebé Beiala sira haktuir katak molok nia transforma ka fila-an ka iha dalen Tokodede hateten "LIKIS-A" sai Ema, nia forma mitolójika ida mak ULAR SAMA KOKO. Naran Sama Koko ne'e mai husi mitolojia Tetun Alas Au Hun, Manufahi, Timor-Leste ne'ebé haktuir kona-ba bainhira mundu sei nakonu ho bee ka we no iha sorin balun hahú maran, Bei Ular Sama Koko lori nia ai sama koko rai katak maran ona ka seidauk.

 

Bei Nain Ular Sama Koko ulun hitu nu'udar Nain ka Liurai Foho Rai ho nia Asuwa'in (Panglima Perang) mak Bei Nain Ular Foho Rai iha Foho Mauk Temuk Kuda Ametan Rai Manus. 

 

Bei Nain Ular Sama Koko mós sai nu'udar Manas no Si'ak (Kesaktian) husi Bei Nai Liurai Likusaen Bere Taek Malaka husi Webiku Wehali. Nune'e mak, bainhira funu ho Bei Nai Liurai Wehali Mau Lekik ka Lulekik iha Weberek, Dotik no Liurai Wehali tesi kotu tiha nia ulun, nia seidauk mate, nia haruka nia oan mane na'in rua Bere ho Teti ba iha Foho Mauk Temuk Kuda Ametan Rai Manus ba husu Ular Sama Koko rua no manu Maksaur rua ba iha Bei Ala na'in tolu Loro Tolu Babulu Tolu hodi futu ka taru malu ho Liurai Wehali Mau Lekik.  Bainhira futu nia manan, nune'e, nia moris fali hodi kontinua funu ho Liurai Wehali.   

Tuir fiar ema Java nian katak iha ema balun ne'ebé nia jerasaun mai hosi Bei Nain Ular Sama Koko ne'ebé mai transformasaun enerjia ka kbiit Rai Na'in (Dewa) boot na'in lima (5) ne'ebé iha kbiit atu bele ukun reinadu ema nian ka rai klaran, reinadu Maromak (Dewa) iha Lalehan no Rai no mós reinadu iha rai okos nian ka infernu, ne'ebé iha Indonézia nia lian dehan "Tiga Alam". Istória kompletu bele asiste iha kanal Youtube ida ne'e iha dalen Indonézia: "Jerasaun hosi Beiala Samakoko Lalehan nian". Nune'e, ema sira ne'ebé iha sinál neen (6) ne'ebé haktuir iha video ne'e, nu'udar jerasaun hosi Maromak (Dewa) boot lima (5) hosi universu ne'ebé sira nia kbiit transforma ba Bei Ular Nain Samakoko. Bei Ular Sama Koko ne'e mós sai protetór ba nia jerasaun sira hanesan deskreve iha video ida ne'e: "Khodam Naga Putih, Pelindung dan Pembawa Keberuntungan". Tuir mitolojia Xina nian, Bei Nain Ular Sama Koko nu'udar simbólu Di'ak nian, Brani no Forsa ne'ebé autoridade ne'ebé aas liu no Liurai sira nian no mós hanesan protetór ema no nasaun nian hanesan haktuir iha pájina tuir mai ne'e: "Kisah dibalik Naga Mahluk Mitologis Tiongkok Simbol Keberanian".
 

Fonte:
* Nai Baltazar da Costa Doutel, Lia Na'in husi Uma Lisan Loro Ai Da Tahubein, Loro Tiris Babulu Tolu, Alas, Manufahi, Timor-Leste membru grupu Sejarah Jilid II no mós administradór ba grupu Loro Ai-da Tahu Bein Alas.  
 

2) Ular Foho Rai

Bei Liurai Likusaen Ema Webiku Wehali naran Bere Taek Malaka. Nia hetan sorti, kbiit no kakaluk husi “Bei Samea Sama Koko” ka “Ular Naga Sakti" hanesan Liurai Foho Rai ka Liurai Rai Maran nian no “Bei Ular ka Samea Foho Rai Boot” ne’ebé temi mós hanesan Bei Na’in Likusaen nu’udar Meo Boot ka Ulun Boot Militár Rai Maran nian.

Bei Liurai Likusaen Bere Taek Malaka nia jerasaun liga ho Webiku Wehali. Webiku no Wehali iha ligasaun ho Alas Au Hun Manufahi, Loro Tiris Rai Klaran, Loro Tiris Babulu, liuhusi relasaun Bei Bui Ikun husi Webiku Wehali no Bei Loro Ikun husi Alas Au Hun Manufahi. 

Bainhira ho influénsia komersiante no emigrante husi Xina Malaka harii Reinadu Maromak Oan Wehali iha tempu Dinastia Tan ka Tang Xina haluan nia komérsiu iha Sudeste Aziátiku, inklui Timor. Reinadu ne’e fahe ba provinsia tolu ho nia governadór bolu Liurai mak hanesan Liurai Likusaen, Liurai Wehali no Liurai Sonbai. Bei Nai Bere Taek Malaka hetan nomeasaun nu’udar Liurai Likusaen hodi ukun Timor Lorosa’e liuhusi Tasi Mane ho nia sentru ka kapitál mak Alas Au Hun Manufahi. 

 

Bei Nai Feto Bui Ikun nu’udar oan feto ikun oan feto hitu (7) husi Bei Nai Liurai Loro Leten ka Loro nia oan ne’ebé tun mai hariis iha Rai ho forma Manu Kakae no Bei Nai Mane Loro Iku nu’udar oan mane ikun husi oan mane na’in hitu (7) husi Bei Nai Mane Ikun Loro Tolu Babulu Tolu ne’ebé fila an ba manu loriku hodi ba buka Bei Feto Bui Ikun ne’ebé subar iha Hali nia tutun, tanba nia kulit Manu Kakae, Bei Loro Iku hakoi subar tiha ona. Nune’e, nia labele fila an ba Manu Kakae hodi semo fali ba lalehan. 

 

Bei Nai Loro Iku nian ran kahur ona ran Bei sira ne’ebé sai husi Rai (Bei Nain Sama Koko, Bei Nain Foho Rai Boot no Bei Nain Liurai Manas ka Manus) no Bee (Bei Nain Lafaek no Bei Tasi Nain), liliu Bei Nai Liurai Manas ka Manus husi Alas Au Hun Foho Kuda Ametan Rai Manus ne’ebé hola Bei Nai Feto Manu Falur, oan feto Bei Nai Liurai Loro Leten hodi hetan ka hatun jerasaun Bei Nai Feto Kmesak. Bei Nai Feto Kmesak ne’e ikus mai kaben ka hola Bei Nain Mane Loro Tiris Maromak Oan Rai Klaran, Loro Ai Da, Loro Ai-Sorun ne’ebé tun ho nia Kuda Kalohan iha Foho Kuda Ametan Rai Manus. Loro Feto Kmesak no Loro Ai-Sorun nia oan sira mak Loro Tolu Babulu Tolu ne’ebé sira nia rate iha Foho Kuda Ametan Rai Manus. 

 

Bei Nai Liurai Manas, Bei Nai Sama Koko Ulun Hitu (7) no Bei Nain Likusaen hela iha Foho Kuda Ametan Rai Manus ne’ebé temi mós ho naran Foho Mauk Mau Temuk. Bei Nai Liurai Likusaen Bere Taek Malaka mós bainhira iha Alas Au Hun ba hela iha Foho Rai Manus ka Foho Mauk Mau Temuk. 

 

Jerasaun sira Bei Bui Ikun no Bei Loro Ikun nian iha parte Loromonu nian hamosu ka hanaran termu relasaun ida Belu Mau, Sabu Mau no Rote Mau ho nia sentru iha Wehali, Timor Loromonu. Istória husi Beiala sira Dawan-Baikenu nian haktuir katak “Usi Neno Ana Nenosae” ne’ebé nia hun no abut mak Loro Feto Bui Ikun no Loro Mane Loro Ikun ne’ebé nia sentru inisiál mak Alas Au Hun Manufahi, Timor-Leste.

Istória Au Hun iha Alas Manufahi, Timor-Leste no Au Lain iha Webiku Wehali, Indonésia ne’e iha ligasaun ho Beiala sira uza Au hodi halo “Ai Tonka” no “Odan ka Eskada”. Ai Tonka Au ne’e nia laran osan mean rahun ne’ebé bolu “Kmurak Ut Fitun no Loro Ten” ne’ebé uza hodi baku hamaran Tasi. 

 

Nune’e, sentru Loro iha Alas Manufahi, Timor-Leste iha Lisan Ina Ama Loro Ai Da, Loro Tiris Rai Klaran, Loro Tiris Babulu ho nia sentru mak Rai Manus, Foho Mauk Mau Temuk Sadan Uma Metan ne’ebé hanaran mós Foho Kuda Ametan ne’ebé sai nu’udar horik fatin ba Nain Sama Koko no Nain Foho Rai Boot ka Nain Likusaen. Nain Foho Rai Boot ka Nain Likusaen ne'e mós sai hanesan protetór ba nia jerasaun sira hanesan hato'o iha video tuir mai ne'e ho dalen Indonezia "Ciri orang yang memiliki Khodam Ular".
 
 

 

Bei Nain Likusaen Foho Rai Nain nia kór mutin la henesan ho samea baibain. Istória relasaun ho Samea Foho Rai, liuliu Foho Rai Mutin ne'e la'ós de'it iha Timor, maibé iha povu no nasaun seluk mós iha, liuliu hanesan Xina no Japaun. Ema Japaun no Xina fiar katak Samea Foho Rai Mutin nu'udar Maromak (Dewa) ne'ebé lori sorti, halo rai buras, mota riku ho buat horis oioin, protetór ba arte, halo tuir ka fó saida mak ema husu ho laran mós no reprezenta matenek ka prudénsia ne'ebé santu ka mós hanesan haktuir iha pájina tuir mai ne'e: "Ular Putih dalam Kepercayaan Masyarakat Japang".

Tuir fiar no mitolojia Hindu nian, Ular Foho Rai Na'in Ananta Sesa ka Sesha moris hori uluk kedas bainhira Maromak halo Lalehan ho Rai, bainhira Maromak Kriadór Lalehan ho Rai, Maromak Brama hasoru nia no husu nia hakarak, nia hakarak atu Maromak bele kontrola nia hanoin, nune'e, Maromak Brama entrega nia mundu no Universu ne'ebé la estável atu nia hulan, nune'e, nia sai nu'udar Nain no Protetór Universu, halo Universu la'o tuir nia dalan no armonia no mós servidór Maromak Wisnu! Mundu no Universu bele to'o nia rohan ka fin, Ananta Sesa sei nafatin moris, nune'e bolu Ananta Sesa katak la iha rohan. Iha tempu ida mundu bele to'o nia rohan, maibé Foho Rai Na'in en'e sei moris ba nafatin. 

Lalatak tuir mai hatudu oinsa Ular Foho Rai sai hanesan toba fatin ba Maromak Wisnu.
 

 Iha fiar no mitolojia Hindu nian, la'ós de'it Maromak Wisnu mak sempre hamutuk ho Ular Foho Rai Na'in, maibé Maromak Siva mós sempre hamutuk ho Ular Foho Rai Na'in ne'ebé bobar iha nia isin no kakorok hanesan lalatak tuir mai.
 
 
Ular Foho Rai iha Maromak Siva nia isin ne'e lolon ne'e iha nia signifikadu hanesan iha pájina tuir mai: Makna Ular pada Leher Dewa Siva
 
Ular Foho Rai Na'in tuir fiar no mitolojia Judaika no Kristaun nian hatudu katak nia nu'udar balada iha Rai Leten ka Rai Maran ne'ebé matenek liu hotu ne'ebé Nai Maromak halo (Génese 3:1). Nia matenek liu hotu tanba bele hatene "Segredu Maromak" nian.  Maromak mak "Alfa & Omega", "Hun & Rohan", "Moris & Mate". Ai-hun rua iha toos Eden ka Firdaus ne'e Ai-hun Alfa ka Ai-hun Moris nian (Pohon Kehidupan) no Ai-hun Omega ka Ai-hun Mate nian ka Ai-hun Matenek nian. 

Ular Foho Rai Na'in la bosok Eva, nia dehan buat loos, katak bainhira Ema han aifuan hosi Ai-hun rua ne'e sira sei hanesan Maromak, sira nia matan (neon ka matenek) nakloke no sei hatene buat di'ak no aat no se sira han tan aifuan hosi Ai-hun Moris Rohan Laek nian, sira sei la mate hanesan Maromak (Génese 3:5 & 3:22). Nune'e, razaun Maromak duni sai Adão ho Eva sai hosi Eden ka Firdaus ne'e atu evita sira na'in rua han tan aifuan hosi Ai-hun ida Moris Rohan Laek nian atu sira labele moris rohan laek hanesan Maromak (Génese 3:22). Maldisaun ne'ebé Nai Maromak fó ba Ular Foho Rai ne'e rua de'it, ida mak durante nia moris tomak nia rasta nia kabun ba rai (dolar) no han de'it rai rahun (Génese 3:14) no ida seluk mak kria inimigu entre jerasaun Eva nian ho Ular Foho Rai (Génese 3:15).


Iha konfuzaun iha interpretasaun relasiona ho maldisaun ne'ebé Maromak fó ba Ular Foho Rai no Arkanju Lucifer. Maromak la fó maldisaun demóniu ka diabu ba iha Ular Foho Rai maibé fó ba iha Arkanju Lucifer ne'ebé revolta no hada'u malu pozisaun Maromak nian hanesan deskreve iha versu sira Bibilia nian tuir mai ne'e:

"Molok ema eziste, iha anju ida iha Lalehan naran Lucifer, ne'ebé Maromak tau iha pozisaun kerubín guarda nian, pozisaun proeminente ida iha relasaun ho kriatura selestiál sira seluk (Ezequiel 28:14). Lucifer perfeitu, matenek, furak no bonita, ho nabilan no nabilan (Eze. 28:15, Eze. 28:17). Nia ema ida ne'ebé goza autoridade, priviléjiu no benefísiu sira ne'ebé Maromak fó. 
 
Rezulta katak Lucifer rebelde hasoru Maromak, hakarak sai hanesan Kriadór (Isaías 14:13-14), sai kriatura dahuluk iha ne'ebé hanoin kompetitivu mosu. Nia hakarak kompete ho Maromak, hakarak ba nia an rasik autoridade ne'ebé Maromak iha, planeia, ba objetivu ida-ne'e, atu okupa fatin ne'ebé eskluzivu ba Kriadór, hakarak sai hanesan ho Nia (Is 14,14), ho intensaun atu iha autoridade no kbiit ne'ebé eskluzivu ba Maromak, no, nune'e, atu kaer komandu universu nian no simu onra, hahi'i, nst. kriatura sira. Katak, nia iha intensaun no planu atu funu hasoru nia Na'i. 
 
Lucifer la hetan vitória ne’ebé nia hakarak iha nia atake aat hasoru Na’i tanba Maromak mak Soberanu (Jud 1 Tim 6:15, Apóstolu sira-nia hahalok 4:24, João 13:32) no la fó Ninia autoridade ka glória ba ema ida (Is 42:8, Isa 48:11), aleinde faktu katak atitude Lucifer ne’e konsidera nu’udar rebelde husi Kriadór, orgullu, feitizmu no idolatria (1 Sam 15:23). Tanba Maromak maka Kbiit-Na'in (Gên. 17:1, Gên. 48:3, Marcos 14:62, Lucas 22:69, João 33:4, 2 Cor. 6:18) no Kbiit-Na'in (Sal. 68:14, Sal. 91:1, Ef. 1:23, Col. 11:13) Nia sei nunka manán ka manán ka manán ka manán nia hosi nia. se deit. 
 
Iha Ninia Justisa, Maromak hasai Lucifer, hodi soe nia ba nakukun maka'as (Isaías 14:12, 15). Envezde arrepende ba buat ne'ebé nia halo, nia la admite katak nia lakon benefísiu sira ne'ebé nia iha no pozisaun ne'ebé nia kaer iha Lalehan (Ezequiel 28:14), sai insatisfeitu la'ós de'it tanba nia planu sai frustradu, maibé liuliu tanba estadu derrota no dezgrásia nian ne'ebé nia hahú moris, haketak hosi Maromak, tanba nia lakon relasaun iha komuñaun ho Na'i no intimidade no ho Na'i matenek ne'ebé nia iha hahú sai estraga (Ezequiel 28:17). La kontente ho justisa justa Maromak nian, Lucifer nakonu ho ódiu no hanoin vingansa nian, transforma an ba Satanás, diabu, aat (Apok 12,9, Apok 20,2); sai inimigu ba Kriadór".
 

Funu entre Anju sira ne'ebé apoiu Maromak no sira ne'ebé kontra Maromak  

 
 

  
 
 
 
 
Nune'e, Ema no Ular Foho Rai la sai inimigu Maromak nian, hetan de'it maldisaun hosi Maromak, la hanesan ho Arkanju Lucifer ho nia soldadu sira. Nune'e, Maromak sei uza Ema ho Ular Foho Rai hodi hala'o nia knaar ka misaun ka halo nia milagre sira iha Rai. Hanesan ezemplu mak Maromak uza Ular Foho Rai ka Samea hodi hatauk Liurai Faraó hodi liberta Povu Israel hosi Ejiptu hanesan deskreve iha versu Biblia tuir mai ne'e: 
 

"Êxodo 7:8-12. 7:8 No Na'i Maromak ko'alia ba Moisés no Aarão, hodi dehan: 7:9 Bainhira Faraó dehan ba imi: 'Halo milagre ida; depois ó sei dehan ba Aarão: Foti ó nia ai-tonka no soe ba Faraó nia oin; no nia sei sai "SAMEA" ida. 7:10 No Moisés ho Arão ba hasoru Faraó, no halo tuir buat ne'ebé Na'i haruka; Arão soe nia ai-tonka ba Faraó no nia funsionáriu sira nia oin, no ai-tonka neʼe sai fali "SAMEA". 7:11 Depois Faraó bolu matenek-na'in sira no feitizmu sira, no sira, ema Ejitu sira, halo hanesan ho sira nia feitizmu sira. 7:12 Sira ida-idak soe nia ai-tonka, no sira nia ai-tonka sira ne'e sai samea; maibé Arão nia ai-tonka tolan tiha sira-nia ai-tonka".

 

Maromak mós nafatin uza samea ka Ular Foho Rai hodi halo Povu Israel arrepende hosi sira nia sala no mós haruka halo estatua Ular Foho Rai hodi salva Povu Israel sira iha rai fuik maran bainhira sira sai ona hosi Ejiptu hanesan haktuir versu sira Biblia nian tuir mai ne'e: 

 

" Númerus 21:4-9. 4 Husi Foho Hor, sira laʼo tuir dalan neʼebé lori ba Tasi Mean atu labele liu rai Edom. Sira kole ona tanba viajen, 5 no sira kontinua lamenta ba Maromak no Moisés dehan: “Tanbasá mak imi lori ami sai husi Ejitu atu mate iha rai-fuik neʼe? Laiha ai-han no la iha bee, no ami baruk ona ho paun neʼebé foʼer neʼe. 6 Nuneʼe Jeová (Maromak) haruka "SAMEA" venenozu ba ema Izraél sira-nia leet, no "SAMEA" sira tata sira, no sira barak mate 7 Nuneʼe povu Israel ba hasoru Moisés dehan: “Ami halo sala, ami koʼalia ona kontra Jeová (Maromak) no kontra Ita. “Harohan ba Jeová atu hasai samea sira-neʼe husi ami.” Moisés harohan ba Maromak tanba povu ne'e. 8 Tuirmai Jeová (Maromak) dehan ba Moisés: “Halo "SAMEA"  venenozu nian ida no tau iha ai-riin ida, no se ema ida hetan tata hosi "SAMEA", nia tenke hateke ba "SAMEA" iha ai-riin ne'e hodi bele moris.” 9 Lalais deʼit Moisés halo SAMEA ida husi riti no tau iha ai-riin ida. Se ema ida "SAMEA" tata no hateke "SAMEA" riti neʼe, ​​nia sei hetan "SALVASAUN".

 


 


Interpretasaun no hanoin sira ne'ebé hamosu konfuzaun kona-ba Samea no diabu ne'e hanesan mós hanorin no interpretasaun kona-ba ezisténsia feto nian ne'ebé kait mós ho Samea no diabu hanesan santu sira Igreja Katóliku tuir interpreta no hanorin:

"Saun Gregório "Feto ida nia nanál sei la nonook, maski tesi tiha ona." "Feto ne'e iha venenu samea nian no malisia dragaun nian."
Santo António "Feto mak diabu nia kilat." "La ho intervensaun feto sira nian, Diabu sei nunka halakon mane sira."
Saun Cipriano "Feto sira maka isca venenozu ne'ebé Diabu uza hodi hadau ita-nia klamar."
Saun Bernardo "Feto ne'e maka rama kro'at husi Diabu ne'ebé liuhosi nia halakon Adão, hodi halo nia lakon Paraízu."
São João Crisóstomo "Husi animál fuik sira hotu, laiha ida maka perigozu liu duké feto."
Saun João Damasku "Feto maka tenia ne'ebé hirus tebes ne'ebé hamrook iha mane nia fuan."
Saun Agostinho "Ida-ne'e maka problema ida se feto sira sei moris hi'as iha sira nia seksu. Sei tauk katak ita sei lori ita-nia an ba tentasaun iha Maromak rasik nia oin."

Fonte: Preconceito para mulher atravéz dos séculos

 

Santu sira mós halo interpresaun ne'ebé hamosu konfuzaun entre aplikasaun termu "diabu" ba fali samea no feto, mezmuke versu sira Sagrada Eskritura hakerek klaru katak ema ho samea la hadau pozisaun Maromak nian, la halo funu ho Maromak, la vinga ka rai odiu ho Maromak, Arkanju Lucifer mak hakarak hadau Tronu Maromak nian no ho nia soldadu sira mak halo funu hasoru Maromak ho nia Anju sira hodi vinga no rai ódiu hasoru Maromak, nune'e, bainhira lakon funu, Maromak soe sira ba fatin ne'ebé nakukun liu ho maldisaun sai diabu. 

"Rezulta katak Lucifer rebelde hasoru Maromak, hakarak sai hanesan Kriadór (Isaías 14:13-14)

Iha Ninia Justisa, Maromak hasai Lucifer, hodi soe nia ba nakukun maka'as (Isaías 14:12, 15).

  
La kontente ho justisa justa Maromak nian, Lucifer nakonu ho ódiu no hanoin vingansa nian, transforma an ba Satanás, diabu, aat (Apok 12,9, Apok 20,2); sai inimigu ba Kriadór".

Na'i Maromak  la  soe ema no samea ba iha nakukun maka'as, maibé hasai de'it sira hosi Firdaus tanba tauk ema sira ka Adão ho Eva han tan Aifuan hosi Ai-hun Moris Rohan Laek nian, tanba sira sei sai hanesan Maromak, iha koñesimentu kona-ba di'ak no aat no mós la mate (Génese 3:22). 

 

Konfuzaun ne'e mós akontese iha interpretasaun ba iha Ular Dragaun Ulun Hitu iha Livru Apokalipse ka Revelasaun nian Kapítulu 12 nian. Dragaun ne'e reprezenta enerjia maldisaun ne'ebé Maromak fó ba Eva no Samea iha Firdaus, Nai Maromak sei halo Eva ho Samea no sira nia jerasaun sei sai inimigu ba malu, feto sei hakanek Samea nia ulun no Sameia sei tata Eva nia aintuban (Génese 3:15). Nune'e, bainhira Saun João haree kona-ba Feto no Samea Dragaun ne'e no Dragaun atu tolan ka oho Kosok Oan ne'ebé atu moris ne'e tanba Feto ho nia jerasaun Maromak halo ona sai inimigu ho Samea ho nia jerasaun. Tanba maldisaun ne'e seidauk kotu ka hotu, sira sei nafatin sai inimigu ba malu. 

 

Ida ne'e atu hatudu mós katak Na'i Maromak Kriadór mai sai Ema, Na'i Jesus  Kristu la'ós atu mai hakotu ka halakon tiha maldisaun ne'ebé nia fó, maibé Nia lori fali Ai-fuan Moris Rohan Laek nian ne'ebé nia An rasik atu ema ne'ebé fiar iha Nia no han Nia Isin no hemu Nia Ran sei hetan moris rohan laek iha Loron Ikus (Juizu Finál) ka iha tempu maldisaun hotu (João 6:54). Ida ne'e tanba Ai-hun koñesimentu ka matenek no Ai-hun moris rohan laek ne'e Na'i Maromak nia An rasik (Alfa no Omega, Uluk no Ikus, Hun no Rohan ka Moris no Mate) (Apok 22:13). 

 

Nune'e, interpretasaun negativu ba Feto no Samea hanesan ho diabu ne'ebé Maromak fó Anju rebelde sira ne'e la loos, tanba Ema ho Samea nia sala nia todan la hanesan ho Anju rebelde sira ne'ebé lidera hosi Arkanju Lucifer no versu sira Sagrada Eskritura ho klaramente afirma kona-ba ida ne'e.



3) Bei Mauk & Bei Leki

Tuir istória Bei Mauk no Bei Leki nu'udar nain no liurai na'in ne'ebé sai nu'udar atan ka serbidór Nain Likusaen Foho Rai Na'in. Bei Mauk no Bei Leki mak tau mantan no fó han Na'in Likusaen Foho Rai Na'in. Bei Leki  haree no buka hahán hodi fohan iha loron no Bei Mauk mak haree no ba buka hahán hodi fohan iha kalan. Nune'e,  Bei Mauk no Bei Leki bele hela besik maluk no mós hamutuk ho Bei Na'in Foho Rai Na'in Likusaen. Jerasaun hosi Nain no Liurai Likusaen bele hetan protesaun hosi Bei Leki hanesan iha dalen Indonézia nian bolu Khodam Leluhur. Bele akompaña video ida kona-ba ema ne'ebé iha Khodam Leki ne'e: "Khodam Leluhur Kera Putih".
 
Mauk
Leki
 

4) Bei Nai Kuda Kalohan 

Tuir istória mitolójika Alas Au Hun, Manufahi katak Maromak Oan Loro Tiris tun husi Lalehan mai sa'e Kuda Kalohan naran Kuda Ametan iha Foho Mau Temuk Rai Manus. Nune'e mak, foho ne'e bolu mós Foho Kuda Ametan. Maromak Oan Loro Tiris ne'e mak kaben ho Bei Feto Kmesak oan husi Bei Mane Liurai Manas husi Rai no Bei Feto Manu Falur, Liurai Loro Leten nia oan Feto. Bei Feto Kmesak no Maromak Oan Loro Tiris ho naran Asa Ai-Sorun nia oan sira mak Loro Tolu Babulu Tolu ne'ebé iha Rate Lulik Tolu iha Foho Kuda Ametan Rai Manus nia tutun. Iha mós istória no mitolojia oinoin kona-ba Kuda Mutin ho dikur ida iha nia rentos no iha mós liras hanesan haktuir iha pájina ne'e: "Kuda Mutin Dikur Ida ka Unikorn" iha dalen Indonézia no bele haree mós video tuir mai ne'e: "Mahluk Mitologis Unicorn".
 

5) Bei Nai Feto Lafaek

Bei Nain Lafaek nu'udar balada mitolójiku importante ida iha istória no mitolojia Timor nian. Tuir mitolojia, Rai Timor ne'e mai hosi transformasaun Bei Nai Feto Ubuk Lafaek. Bei Nai Feto Lafaek nia jerasaun sira mak ukun bee. Tuir mitolojia no istória Alas-Auhun Manufahi nian katak Bei Lafaek ne'e la'ós aman ka mane, maibé inan ka feto.
 
Tuir mitolojia Alas-Auhun Manufahi nian haktuir katak iha tempu uluk mosu funu entre Maromak sira ka Nain sira Loro Leten no Rai nian. Bainhira Nain ka Maromak sira iha Loro Leten nian hatun udan ahi mai, Nain ka Maromak sira Rai nian hali tun ba Bee no Tasi laran. Nain Feto Rai nian ida sai tiha ba Lafaek ne'ebé tuir sai fali ba Rai Maran, nune'e Lafaek ne'e iha étnia no língua ka dalen barak mak bolu "Beiala", hanesan etnia Tokodede no Mambae bolu "Tatabei" (Tokodede) no "Tatbei" (Mambae), karik iha etnia seluk tan ne'ebé bolu Beiala ho sira nia lian ka dalen.

Naran Lafaek ne'e mosu bainhira mosu funu tuir mai iha ne'ebé Nain ka Maromak sira hosi Loro Leten nian husik fatuk boboot de'it tun mai Rai hodi harahun Rai Maran sira. Iha funu ne'e, Rai maran barak mak rahun ka fahe malu hotu, maibé Rai maran Timor ne'ebé mai hosi Bei Feto Ubuk ne'e la rahun no la fahe malu, nune'e, iha Tetun la bolu Beiala, maibé bolu Lafaek katak La Faek ka La Fahe. Bei Lafaek ne'e mós bele sai hanesan protetór hosi Beiala sira ka Khodam Leluhur hanesan deskreve iha video ne'e "Khodam Leluhur Buaya Putih ho dalen Indonézia". 
 

 6) Bei Nai Lokomea ka Maksaur

Tuir istória Wehali no Likusaen nian, manu Lokomea ka Maksaur ka Makikit Boot nu'udar simbólu hosi Reinadu Wehali no Likusaen nian. Iha istória funu Likusaen Wehali Alas-Fatubereliu, Manufahi, Timor-Leste, Liurai Likusaen Bere Taek Malaka haruka nia oan mane nain rua Bere ho Teti ba foti manu Lokomea rua no Sama Koko rua iha Foho Kuda Ametan Rai Manus hodi futu ho Liurai Wehali Mau Lekik iha rai naran Malorek, no Liurai Likusaen manan no nia ulun hamutuk fali ho nia isin no kontinua funu ho Liurai Wehali Mau Lekik. Bei Nain Lokomea ne'e mós sai hanesan protetór ba nia jerasaun sira hanesan hato'o iha video tuir mai "Keistimewaan pemilik khodam burung garuda" iha dalen Indonezia.
 

7) Bei Nai Meo ka Tigre

Tuir mitolojia tuan nian, Bei Tigre Mutin ne'e nu'udar espíritu ida husi Loro Leten nian ne'ebé mai husi Fitun. Nia nu'udar funu nain ka meo, oho nain no nu'udar simbólu justisa, brani no aswain ka gloriozu. Nia knaar mak tau matan ba Loro Oan ka Maromak Oan. Iha Reinadu Maromak Oan Wehali, líder militár sira bolu Meo ne'ebé refere ba Tigre.
Nune'e, Bei Tigre Mutin mós sai hanesnan serbidór no protetór jerasaun Na'in Likusaen no Wehali nian, liuliu jerasaun liña rekta ka jerasaun ne'ebé iha lejitimidade ran hodi kaer ukun iha Reinadu Likusaen no Reinadu Wehali nian. Knaar protetór ne'e iha dalen Indonézia nian bolu "Khodam Leluhur", no bele akompaña video ida kona-ba Khodam Harimau Putih iha dalen Indonézia iha youtube iha ne'e: Khodam Harimau Putih.
 

8) Bei Feto Labadain

Jerasaun hosi Liurai Likusaen sira balun mós iha ligasaun ho Bei Feto Labadain. Tuir istória Alas Au Hun, Bei Nai Mane Meo ka Tigre mak halo mosu Bei Nai Feto Labadain ho kabas hodi Bei Feto Labadain soru kabas labadain. 
 

 
Dadolin Bei Feto Labadain
  
Lalabar labadain to'os kukun labadain, na'in nau-nau! 
Na'i feto nasaren labadain talin!

Kabas labadain talin hiri nau nau!
Hiri nau nau hodi hali mau mau!
Hali nau nau hodi soru nau nau!
Kiak ona tebes sidi la kotu!
Sidi labadain talin sidi la kotu!


Bei Labadain ne'e iha nia istória no mitolojia ka fiar balun relasiona ho nia prezensa iha uma ka bainhira nia hamutuk ho ita. Bainhira nia iha uma laran ka hamutuk ho ita ne'e nu'udar sinál:
1) Sorti finanseiru ne'ebé sei mosu mai ka sei hetan;
2) Protetór hasoru enerjia negativu ka protetór espíritu la di'ak sira tanba labadain nia talin ne'e susar atu espíritu aat sira liu;
3) Bainaka atu mai; katak sei hetan vizita hosi bainaka balun;
4) Simbólu sorte bainhira la oho, katak bainhira haree labadaen lalika oho, bainhira oho, sei halakon sorti ne'ebé nia lori;
5) Sinál armonia iha uma laran ka familia tanba nia talin ne'e sinál ligasaun familia ne'ebé hakmatek, metin no lakotu;
6) Protetór ba ekelibriu ka balansu iha uma laran;
7) Sinál sei iha mudansa boot iha familia uma laran.

Detallu informasaun, bele haree iha pájina tuir mai iha dalen Indonézia: "7 Mitos seputar laba-laba di rumah" no bele haree mós video tuir mai iha dalen Indonézia: "4 Arti Laba Laba Masuk Rumah menurut Primbon Jawa".

Fonte:
* Nai Baltazar da Costa Doutel, Lia Na'in husi Uma Lisan Loro Ai Da Tahubein, Loro Tiris Babulu Tolu, Alas, Manufahi, Timor-Leste membru grupu Sejarah Jilid II no mós administradór ba grupu Loro Ai-da Tahu Bein Alas.

Ligasaun ho Nain Likusaen
Bainhira Labadain la'o hamutuk ho Anin Dadurus ka Anin Dadulas ne'e sinál Bei Nain Likusaen Sama Koko no Foho Rai Boot la'o hamutuk ho ema ne'ebé iha ligasaun jerasaun no ne'e hatudu sinál di'ak.

 

9) Bei Bira ho Bei Anin Dadurus

Tuir istória no mitolojia, Beiala Nain no Liurai Likusaen no Wehali nian ida naran BERE nu'udar Nain Mameran, nune'e, iha Dalen Likusaen Tokodede bolu BIRA (Bei Bere). Iha istória no mitolojia Gregu nian, Maromak boot Athena nian Zeus nu'udar Maromak Railakan. Iha fiar Kristaun nian, Anjo Railakan mak Anjo Barachiel, ne'ebé hanesan Anjo Serafin no nu'udar komandante ba Anjo 496.000.
 
Tuir istória no mitolojia, Bei Nain Likusaen bele fila an ba iha Anin Dadurus ka Dadulas no mós iha ligasaun ho Rai-Lakan ka Mameran. Bainhira iha Anin Daduras ne'e dulas besik iha ema ruma nia oin hatudu sinál di'ak no mós hatudu katak ema ne'e iha jerasaun direta ho Bei Nain Likusaen.
 
Tuir fiar Kristaun nian, iha Anjo Boot na'in haat mak kaer anin nia matan, bainhira sira husik anin sei sobu rahun mundu ne'e.  
 
Tuir istóriu no mitolojia Azia Timur nian, liuliu Xina, iha Maromak (Dewa) haat ne'ebé kaer anin matan haat hanesan istória iha video tuir mai ne'e iha dalen Indonézia nian " 4 Dewa Penjaga Mata Angin".
 

10) Bei Nai Feto Manu Falur

Hahu husi Bei Liurai Manas Rai Manus Foho Kuda Ametan kaben ho Loro Feto Manufalur, oan Loro Feto Kmesak. Ikus mai, mosu Rai nawe, udan fatuk harahun rai maran tamba funu loro leten ka Lalehan ho Rai hadau malu ba to'os kukun. Maka Na'in Loro Tiris Maromak Oan Maksoin Rai Klaran tun kaben ho Liurai Loro Feto Kmesak Manufalur nia oan.

Iha otas ne'ebá, hahu loro iha oan ida de'it, ne'e maka Loro Feto Kmesak. Liurai Feto Kmesak nia nan mane lakon ba halo to'os kukun, maka mosu kuda, hodi hanaran kuda katak kuda Rai, kuda fini, kuda to'os kukun, kuda Ai sira, kuda sai Ai simu kalohan tun, kuda kalohan mosu simu hola Loro mane, Loro Tiris Maromak Oan sa'e kuda Ai sorun, kuda kalohan. Maka hodi hanaran mos Loro Aisorun, Loro Ai Dak Sorun. Hanaran Loro Ai Da tamba Loro Feto Manufalur tun iha Ai Dak tutun, Ai Dak sorun.

Iha ikus mai, nia oan mane lakon mosu kuda lakon mosu sai Ai Sorun lakon mosu ba simu Loro Mane tun mai kaben ho nia feton Loro Feto Kmesak hodi jerasaun ba Loro Mane Tolu ne'ebé hanaran haha'ak Loro Tiris Babulu, Loro Tolu Babulu Tolu. Maun ba hela iha Foho Leolaku hodi hanaran Foho Mokolau tamba sa'e moko kuda selan la iha hodi hanaran Ai Luli, hodi liu ba hela iha Foho Leolaku hodi hanaran Foho Manufahi Boot tamba ema Rai oan Riak Raimerak simu Nia.

Mambae mai husi liafuan Maun Ba, nune'e, mosu suku Mambae katak Maun Ba no hodi hanaran mós Foho Leo Laku tamba ema Laku Oan (Mauk) ho Leki Oan simu Loro Mane Boot iha loro toban sanolu hodi katak mota suhi loro toban sanolu.Tamba ne'e maka laku (mauk) sai kalan no leki sai loron hodi haketak kukun ho naroman. Maka naran mauk ho leki ho naran Welaku ne'e hanaran iha fatin fatin iha Rai Timor laran tomak.

Maibé maun la iha oan tamba Loro Tolu kaben ho sira nia kaben ho Rai Oan, Ai Oan Feto Derok Fuan, maibé maun nian la nakfilak sai ema, maibé sai tiha Derok Kakun to'o nia mate ba hakoi iha Foho Kuda Ametan ho nia rate to'o oras ne'e iha. Nia oan la iha tamba nia fen derok fuan, nia la halo tuir Loro Leten fó hatene nia, katak Derok ne'e hodi to'o uma labele han. Nia la lori to'o uma, nia han tiha Derok ne'e maka Derok ne'e la nakfilak sai ema, nafilak sai tiha Derok Kakun, to'o otas ne'e sei rai iha Alas Uma Lisan Uma Babulu Lurin iha Foho Kuda Ametan Rai Manus Alas.

Loro Mane Klaran hela iha Alas Au Hun ho Uma Lisan Loro Ai Da Tahubein Rai Resin Loro Tiris Rai Klaran, Loro Tiris Babulu, Loro Ai Da Tahubein tur ho Inan Aman Loro Ai Da Liurai Manas ka Manus nia inan ho aman.

Loro Mane Ki'ik ba tur iha Foho Laku Ran hodi hanaran Foho Manufahi Ki'ik husi Klakuk liu ba Lakalubar Samoro hodi liu ba hela Uma Ki'ik Loro Mane Ki'ik Luka ho Wekeke hodi katak "Mota Sahe Sahe Loro Sa'en Sanolu" nune'e maka iha Uma Lisan Babulu iha Watulari. Hahu husi Loro Tolu sira fila ba mai iha Alas Au Hun. Husi Loro Mane Ki'ik nia hela fatin naran Foho Atabita Manumerah tur hodi ukun mós ema rai oan, fatuk oan, ai oan ka Dato Rai.

Otas tuir mai iha nia bein oan Loro Mane Hitu, maka Loro Mane ikun ka Loro Iku ba to'o iha Webiku Wehali hodi hatun no kaben ho Loro Feto Ikun Manu Kakae Wehali ka Bei Feto Wehali, hodi hanaran Webiku-Wehali-Wesei-Wehali. Maka sira nia bein oan homosu simbólu "Belu Mau, Sabu Mau, Rote Mau" liga mos Semau Kupaun Helon ne'ebé hanaran mós Alas Au Lain ne'e hanaran husi Alas Au Lain Webiku Wehali.

Iha otas ukun Xina Mutin maka nia oan bein tolu simu ukun Xina Mutin Malaka husi Malásia, harii "Reinadu Maromak Oan Wehali" ho harii mós  Liurai Tolu hodi hala'o ukun: Liurai Wehali Mau Lekik ukun iha Rai Klaran, Liurai Likusaen Bere Taek Malaka ukun iha parte Lorosa'e no Liurai Sombai Nai Laban ukun iha parte Loromonu. 

Liurai Likusaen Bere Taek Malaka nia simu kakaluk husi Bei Foho Rai Boot Samea Likusaen ho Bei Samea Sama Koko hodi ba tur iha nia bei Liurai Manas ka Manus nia hun ho abut. Nune'e maka nia ho ukun Xina nian hodi halakon hun ho abut, maka maldisaun mosu ba sira na'in rua Wehali oho malu. Liurai Wehali Mau Lekik tesi Liurai Likusaen Bere Taek nia ulun, nune'e, mosu "Funu Teti Bere" entre Alas ho Fatudu, Kasa Ainaro ho Same hodi hanaran "Funu Lamakhitu". Maibé jeralmente katak Funu Teti Bere ka Funu Likisa ho Wehali. Ne'eduni, naran Likisa ho Teti ho Bere temin lemorai iha suku no língua sira ne'ebé pro Likisa ho Teti ho Bere.

Iha Suku Fatukahi Fatuberliu, sira adora no halulik rate tolu liga ho Teti no Bere. Iha Sarin Dotik katak iha Ai kian hun rua naran Ai Teti ho Bere. Katak Teti ho Bere nia Aibalun Ai kian, Aibalun ne'e Moris Tubu sa'e sai Ai kian hun rua to'o oras ne'e sei iha Foho Aidikimeak nia rohan tula tusi ba malu sai Dotik nian.

Bei Feto Manu Falur ne'e mós sai hanesan protetora ba nia jerasaun sira hanesan istória ne'ebé haktuir iha video tuir mai iha dalen Indonézia nian: "Kekuatan Khodam Merpati Putih-Sang Pendami yang Penuh Kasih Sayang".

Fonte: Sr. Baltazar da Costa Doutel
 

11) Bei Nai Mane Loro Iku

Bei Nai Loro Iku nian ran kahur ona ran Bei sira ne’ebé tuir mitolojia sai husi Rai mak hanesan Bei Nain Sama Koko, Bei Nain Foho Rai Boot no Bei Nain Liurai Manas ka Manus no sira ne'ebé sai hosi Bee mak hanesan Bei Nain Lafaek no Bei Tasi Nain, liliu Bei Nai Liurai Manas ka Manus husi Alas Au Hun, Foho Kuda Ametan Rai Manus ne’ebé hola Bei Nai Feto Manu Falur, oan feto Bei Nai Liurai Loro Leten hodi hetan ka hatun jerasaun Bei Nai Feto Kmesak. Bei Nai Feto Kmesak ne’e ikus mai kaben ka hola Bei Nain Mane Loro Tiris Maromak Oan Rai Klaran, Loro Ai Da, Loro Ai-Sorun ne’ebé tun ho nia Kuda Kalohan iha Foho Kuda Ametan Rai Manus. Loro Feto Kmesak no Loro Ai-Sorun nia oan sira mak Loro Tolu Babulu Tolu ne’ebé sira nia rate iha Foho Kuda Ametan Rai Manus. Bei Nai Loro Iku nu'udar oan ida hosi Bei Nain Loro Tolu Babulu Tolu, partikularmente ida mane ki'ik.  


12) Bei Nai Feto Kakatua

Bei Feto Bui Ikun was Bei Nai Feto Bui Ikun nu’udar oan feto ikun hosi oan feto hitu (7) husi Bei Nai Liurai Loro Leten ka Loro nia oan ne’ebé tun mai hariis iha Rai ho forma Manu Kakae no Bei Nai Mane Loro Iku nu’udar oan mane ikun husi oan mane na’in hitu (7) husi Bei Nai Mane Ikun Loro Tolu Babulu Tolu ne’ebé fila an ba manu loriku hodi ba buka Bei Feto Bui Ikun ne’ebé subar iha Hali nia tutun, tanba nia kulit Manu Kakae, Bei Loro Iku hakoi subar tiha ona bainhira nia sei hariis ka nani iha bee. Nune’e, nia labele fila an ba Manu Kakae hodi semo fali ba lalehan. Nune'e, sira kaben no husik hela jerasaun ba Maromak Oan no Liurai sira Reinadu Wehali nian.  

 

13) Bei Nai Bereliku

Bei Nain Bereliku ne'e iha relasaun ho Bei Nain Teti Bauk Likusaen nia alin mane Bei Bere Bauk Wehali. Manu Bereliku ne'e simboliza Bei Nain Bere Bauk Wehali. Bainhira Funu Likusaen Ledu Wehali, mosu lia dadolin dehan katak "Koak Likusaen atu sesu Wehali, Bereliku Wehali la fó fatin".


 

Sem comentários:

Enviar um comentário