BALADA MITOLÓJIKU
Balada mitolójika sira ne'ebé
sei haktuir iha parte ida ne'e mak hanesan Ular Sama Koko, Ular Foho
Rai, Kuda Kalohan, Bei Nai Lafaek, Manu Makikit Boot ka Lokomea ka
Maksaur, Tigre ka Meo Boot, Manu Falur, Manu Kakatua, Manu Loro Iku no
Manu Bereliku. Nain no Liurai Likusaen iha ligasaun ho balada sira ne'e
tanba iha ligasaun mós ho Wewiku Wehali no Alas Auhun Kuda Ametan Rai
Manus.
1) Ular Sama Koko (Dragon Sama Koko)
Nain Likusaen tuir mitolojia ne'ebé Beiala sira haktuir katak molok nia transforma ka fila-an ka iha dalen Tokodede hateten "LIKIS-A" sai Ema, nia forma mitolójika ida mak ULAR SAMA KOKO. Naran Sama Koko ne'e mai husi mitolojia Tetun Alas Au Hun, Manufahi, Timor-Leste ne'ebé haktuir kona-ba bainhira mundu sei nakonu ho bee ka we no iha sorin balun hahú maran, Bei Ular Sama Koko lori nia ai sama koko rai katak maran ona ka seidauk.
Bei Nain Ular Sama Koko ulun hitu nu'udar Nain ka Liurai Foho Rai ho nia Asuwa'in (Panglima Perang) mak Bei Nain Ular Foho Rai iha Foho Mauk Temuk Kuda Ametan Rai Manus.
Bei Nain Ular Sama Koko mós sai nu'udar Manas no Si'ak (Kesaktian) husi Bei Nai Liurai Likusaen Bere Taek Malaka husi Webiku Wehali. Nune'e mak, bainhira funu ho Bei Nai Liurai Wehali Mau Lekik ka Lulekik iha Weberek, Dotik no Liurai Wehali tesi kotu tiha nia ulun, nia seidauk mate, nia haruka nia oan mane na'in rua Bere ho Teti ba iha Foho Mauk Temuk Kuda Ametan Rai Manus ba husu Ular Sama Koko rua no manu Maksaur rua ba iha Bei Ala na'in tolu Loro Tolu Babulu Tolu hodi futu ka taru malu ho Liurai Wehali Mau Lekik. Bainhira futu nia manan, nune'e, nia moris fali hodi kontinua funu ho Liurai Wehali.
* Nai Baltazar da Costa Doutel, Lia Na'in husi Uma Lisan Loro Ai Da Tahubein, Loro Tiris Babulu Tolu, Alas, Manufahi, Timor-Leste membru grupu Sejarah Jilid II no mós administradór ba grupu Loro Ai-da Tahu Bein Alas.
2) Ular Foho Rai
Bei Liurai Likusaen Ema Webiku Wehali naran Bere Taek Malaka. Nia hetan sorti, kbiit no kakaluk husi “Bei Samea Sama Koko” ka “Ular Naga Sakti" hanesan Liurai Foho Rai ka Liurai Rai Maran nian no “Bei Ular ka Samea Foho Rai Boot” ne’ebé temi mós hanesan Bei Na’in Likusaen nu’udar Meo Boot ka Ulun Boot Militár Rai Maran nian.
Bei Liurai Likusaen Bere Taek Malaka nia jerasaun liga ho Webiku Wehali. Webiku no Wehali iha ligasaun ho Alas Au Hun Manufahi, Loro Tiris Rai Klaran, Loro Tiris Babulu, liuhusi relasaun Bei Bui Ikun husi Webiku Wehali no Bei Loro Ikun husi Alas Au Hun Manufahi.
Bainhira ho influénsia komersiante no emigrante husi Xina Malaka harii Reinadu Maromak Oan Wehali iha tempu Dinastia Tan ka Tang Xina haluan nia komérsiu iha Sudeste Aziátiku, inklui Timor. Reinadu ne’e fahe ba provinsia tolu ho nia governadór bolu Liurai mak hanesan Liurai Likusaen, Liurai Wehali no Liurai Sonbai. Bei Nai Bere Taek Malaka hetan nomeasaun nu’udar Liurai Likusaen hodi ukun Timor Lorosa’e liuhusi Tasi Mane ho nia sentru ka kapitál mak Alas Au Hun Manufahi.
Bei Nai Feto Bui Ikun nu’udar oan feto ikun oan feto hitu (7) husi Bei Nai Liurai Loro Leten ka Loro nia oan ne’ebé tun mai hariis iha Rai ho forma Manu Kakae no Bei Nai Mane Loro Iku nu’udar oan mane ikun husi oan mane na’in hitu (7) husi Bei Nai Mane Ikun Loro Tolu Babulu Tolu ne’ebé fila an ba manu loriku hodi ba buka Bei Feto Bui Ikun ne’ebé subar iha Hali nia tutun, tanba nia kulit Manu Kakae, Bei Loro Iku hakoi subar tiha ona. Nune’e, nia labele fila an ba Manu Kakae hodi semo fali ba lalehan.
Bei Nai Loro Iku nian ran kahur ona ran Bei sira ne’ebé sai husi Rai (Bei Nain Sama Koko, Bei Nain Foho Rai Boot no Bei Nain Liurai Manas ka Manus) no Bee (Bei Nain Lafaek no Bei Tasi Nain), liliu Bei Nai Liurai Manas ka Manus husi Alas Au Hun Foho Kuda Ametan Rai Manus ne’ebé hola Bei Nai Feto Manu Falur, oan feto Bei Nai Liurai Loro Leten hodi hetan ka hatun jerasaun Bei Nai Feto Kmesak. Bei Nai Feto Kmesak ne’e ikus mai kaben ka hola Bei Nain Mane Loro Tiris Maromak Oan Rai Klaran, Loro Ai Da, Loro Ai-Sorun ne’ebé tun ho nia Kuda Kalohan iha Foho Kuda Ametan Rai Manus. Loro Feto Kmesak no Loro Ai-Sorun nia oan sira mak Loro Tolu Babulu Tolu ne’ebé sira nia rate iha Foho Kuda Ametan Rai Manus.
Bei Nai Liurai Manas, Bei Nai Sama Koko Ulun Hitu (7) no Bei Nain Likusaen hela iha Foho Kuda Ametan Rai Manus ne’ebé temi mós ho naran Foho Mauk Mau Temuk. Bei Nai Liurai Likusaen Bere Taek Malaka mós bainhira iha Alas Au Hun ba hela iha Foho Rai Manus ka Foho Mauk Mau Temuk.
Jerasaun sira Bei Bui Ikun no Bei Loro Ikun nian iha parte Loromonu nian hamosu ka hanaran termu relasaun ida Belu Mau, Sabu Mau no Rote Mau ho nia sentru iha Wehali, Timor Loromonu. Istória husi Beiala sira Dawan-Baikenu nian haktuir katak “Usi Neno Ana Nenosae” ne’ebé nia hun no abut mak Loro Feto Bui Ikun no Loro Mane Loro Ikun ne’ebé nia sentru inisiál mak Alas Au Hun Manufahi, Timor-Leste.
Istória Au Hun iha Alas Manufahi, Timor-Leste no Au Lain iha Webiku Wehali, Indonésia ne’e iha ligasaun ho Beiala sira uza Au hodi halo “Ai Tonka” no “Odan ka Eskada”. Ai Tonka Au ne’e nia laran osan mean rahun ne’ebé bolu “Kmurak Ut Fitun no Loro Ten” ne’ebé uza hodi baku hamaran Tasi.
Bei Nain Likusaen Foho Rai Nain nia kór mutin la henesan ho samea baibain. Istória relasaun ho Samea Foho Rai, liuliu Foho Rai Mutin ne'e la'ós de'it iha Timor, maibé iha povu no nasaun seluk mós iha, liuliu hanesan Xina no Japaun. Ema Japaun no Xina fiar katak Samea Foho Rai Mutin nu'udar Maromak (Dewa) ne'ebé lori sorti, halo rai buras, mota riku ho buat horis oioin, protetór ba arte, halo tuir ka fó saida mak ema husu ho laran mós no reprezenta matenek ka prudénsia ne'ebé santu ka mós hanesan haktuir iha pájina tuir mai ne'e: "Ular Putih dalam Kepercayaan Masyarakat Japang".
Tuir fiar no mitolojia Hindu nian, Ular Foho Rai Na'in Ananta Sesa ka Sesha moris hori uluk kedas bainhira Maromak halo Lalehan ho Rai, bainhira Maromak Kriadór Lalehan ho Rai, Maromak Brama hasoru nia no husu nia hakarak, nia hakarak atu Maromak bele kontrola nia hanoin, nune'e, Maromak Brama entrega nia mundu no Universu ne'ebé la estável atu nia hulan, nune'e, nia sai nu'udar Nain no Protetór Universu, halo Universu la'o tuir nia dalan no armonia no mós servidór Maromak Wisnu! Mundu no Universu bele to'o nia rohan ka fin, Ananta Sesa sei nafatin moris, nune'e bolu Ananta Sesa katak la iha rohan. Iha tempu ida mundu bele to'o nia rohan, maibé Foho Rai Na'in en'e sei moris ba nafatin.
Fonte: Kisah Dewa Brahma
"Êxodo 7:8-12. 7:8 No Na'i Maromak ko'alia ba Moisés no Aarão, hodi dehan: 7:9 Bainhira Faraó dehan ba imi: 'Halo milagre ida; depois ó sei dehan ba Aarão: Foti ó nia ai-tonka no soe ba Faraó nia oin; no nia sei sai "SAMEA" ida. 7:10 No Moisés ho Arão ba hasoru Faraó, no halo tuir buat ne'ebé Na'i haruka; Arão soe nia ai-tonka ba Faraó no nia funsionáriu sira nia oin, no ai-tonka neʼe sai fali "SAMEA". 7:11 Depois Faraó bolu matenek-na'in sira no feitizmu sira, no sira, ema Ejitu sira, halo hanesan ho sira nia feitizmu sira. 7:12 Sira ida-idak soe nia ai-tonka, no sira nia ai-tonka sira ne'e sai samea; maibé Arão nia ai-tonka tolan tiha sira-nia ai-tonka".
Maromak mós nafatin uza samea ka Ular Foho Rai hodi halo Povu Israel arrepende hosi sira nia sala no mós haruka halo estatua Ular Foho Rai hodi salva Povu Israel sira hosi mate iha rai fuik maran bainhira sira sai ona hosi Ejiptu hanesan haktuir versu sira Biblia nian tuir mai ne'e:
Fonte: Preconceito para mulher atravéz dos séculos
Santu sira mós halo interpresaun ne'ebé hamosu konfuzaun entre aplikasaun termu "diabu" ba fali samea no feto, mezmuke versu sira Sagrada Eskritura hakerek klaru katak ema ho samea la hadau pozisaun Maromak nian, la halo funu ho Maromak, la vinga ka rai odiu ho Maromak, Arkanju Lucifer mak hakarak hadau Tronu Maromak nian no ho nia soldadu sira mak halo funu hasoru Maromak ho nia Anju sira hodi vinga no rai ódiu hasoru Maromak, nune'e, bainhira lakon funu, Maromak soe sira ba fatin ne'ebé nakukun liu ho maldisaun sai diabu.
"Rezulta katak Lucifer rebelde hasoru Maromak, hakarak sai hanesan Kriadór (Isaías 14:13-14)
Iha Ninia Justisa, Maromak hasai Lucifer, hodi soe nia ba nakukun maka'as (Isaías 14:12, 15).
La
kontente ho justisa justa Maromak nian, Lucifer nakonu ho ódiu no
hanoin vingansa nian, transforma an ba Satanás, diabu, aat (Apok 12,9,
Apok 20,2); sai inimigu ba Kriadór".
Na'i Maromak la soe ema no samea ba iha nakukun maka'as, maibé hasai de'it sira hosi Firdaus tanba tauk ema sira ka Adão ho Eva han tan Aifuan hosi Ai-hun Moris Rohan Laek nian, tanba sira sei sai hanesan Maromak, iha koñesimentu kona-ba di'ak no aat no mós la mate (Génese 3:22).
Bele akompaña istória kompletu kona-ba Lucifer revolta hasoru Nai Maromak iha video ida ne'e: Tama!
Konfuzaun ne'e mós akontese iha interpretasaun ba iha Ular Dragaun Ulun Hitu iha Livru Apokalipse ka Revelasaun nian Kapítulu 12 nian. Dragaun ne'e reprezenta enerjia maldisaun ne'ebé Maromak fó ba Eva no Samea iha Firdaus, Nai Maromak sei halo Eva ho Samea no sira nia jerasaun sei sai inimigu ba malu, feto sei hakanek Samea nia ulun no Sameia sei tata Eva nia aintuban (Génese 3:15). Nune'e, bainhira Saun João haree kona-ba Feto no Samea Dragaun ne'e no Dragaun atu tolan ka oho Kosok Oan ne'ebé atu moris ne'e tanba Feto ho nia jerasaun Maromak halo ona sai inimigu ho Samea ho nia jerasaun. Tanba maldisaun ne'e seidauk kotu ka hotu, sira sei nafatin sai inimigu ba malu.
Ida ne'e atu hatudu mós katak Na'i Maromak Kriadór mai sai Ema, Na'i Jesus Kristu la'ós atu mai hakotu ka halakon tiha maldisaun ne'ebé nia fó, maibé Nia lori fali Ai-fuan Moris Rohan Laek nian ne'ebé nia An rasik atu ema ne'ebé fiar iha Nia no han Nia Isin no hemu Nia Ran sei hetan moris rohan laek iha Loron Ikus (Juizu Finál) ka iha tempu maldisaun hotu (João 6:54). Ida ne'e tanba Ai-hun koñesimentu ka matenek no Ai-hun moris rohan laek ne'e Na'i Maromak nia An rasik (Alfa no Omega, Uluk no Ikus, Hun no Rohan ka Moris no Mate) (Apok 22:13).
Nune'e, interpretasaun negativu ba Feto no Samea hanesan ho diabu ne'ebé Maromak fó Anju rebelde sira ne'e la loos, tanba Ema ho Samea nia sala nia todan la hanesan ho Anju rebelde sira ne'ebé lidera hosi Arkanju Lucifer no versu sira Sagrada Eskritura ho klaramente afirma kona-ba ida ne'e. Realidade hatudu katak liuhosi Samea no Feto, Maromak fó maldisaun ka kastigu no liuhosi Samea no Feto, Nai Maromak fó salvasaun ba ema, Tara Samea iha ai hodi salva judeu sira no tara Feto nia Oan Mane iha Kruz hodi salva ema hothotu. Nune'e, Feto no Samea la reprezenta maldisaun diabu, Anjo rebelde sira mak reprezenta maldisaun diabu.
Samea la'ós diabu ka simbólu diabu nian, nune'e mak, bainhira profeta Isaias ko'alia kona-ba moris ne'ebé hakmatek nakonu ho pás ka moris iha Reina Lalehan nian, kosok oan sira mós sei halimar iha Samea nia kuak no kosok oan ne'ebé foin husik susu hatama liman ba iha Samea nia knuuk (Isa 11:8). Ida ne'e signifika Samea mós moris no hela hamutuk ho ema no balada fuik sira seluk iha Lalehan. Se nia diabu, nia labele hela hamutuk ho sira no Samea mós la'ós Anju. Diabu ne'e só ba Anju sira de'it, partikularmente sira ne'ebé revolta hasoru Maromak.
Istória kona-ba Samea ne'ebé salva ema nia moris akontese la'ós de'it iha Israel maibé mós iha Grésia no Ejitu antigu.
Iha mitolojia Gregu, Samea ne'e asosiadu ho ai-tonka husi maromak medisina no kura nian, Asclepius. Samea reprezenta renovasaun no kura tanba nia soe nia kulit, simboliza transformasaun, rezisténsia, vijilánsia, matenek, no abilidade atu rejenera. Maromak medisina no kura nian, aleinde aprende kura hosi centauro Chiron, lejenda hatete katak nia mós aprende kura hosi Samea ne'ebé nia hetan iha gruta ida.
Organizasaun Mundiál Saúde nian hili staff Asclepius nian nu'udar nia símbolu, no kuaze universidade, servisu saúde, ospitál no klínika sira hotu hili ona Samea nu'udar sira nia símbolu.
Na’i Maromak la fó malisan ba Samea atu sai demóniu, hanesan akontese ho Arkanju Lucifer. Samea maka animál selestiál ida ho koñesimentu divinu ka matenek ne'ebé superiór liu duké Anju sira nian, to'o pontu ida atu hatene Maromak nia segredu. Samea ne'e mós símbolu ida hosi Suku 12 Israel nian. Husi Suku Dan nian maka mosu mós interpretasaun sala sira ne'ebé tau ba Suku ida-ne'e nu'udar símbolu aat nian. Suku Dan hili Samea nu'udar nia símbolu, bensaun ida husi sira nia aman Jacob: "Dan sei tesi-lia ba nia povu, hanesan suku ida hosi Israel sira. Dan sei sai samea ida iha dalan, samea ida iha dalan, ne'ebé tata kuda nia ain-tuban, nune'e nia kuda-na'in sei monu ba kotuk" (Jénezis 49:16,17). Samea iha kontestu ida-ne'e sei sai símbolu funu no vijilánsia nian, refere mós ba karakter Suku Dan nian. Haree istória kona-ba Suku Dan nian iha ne'e!
Iha kultura no fiar sira hosi povu sira seluk, liuliu iha Áfrika Ekuatoriál, ema fiar katak "Samea maka forma hosi jéniu di'ak sira, espíritu sira hosi ai-laran sira ne'ebé hanorin dalan loos."
3) Bei Mauk & Bei Leki
4) Bei Nai Kuda Kalohan
5) Bei Nai Feto Lafaek
Bei Nain Lafaek nu'udar balada mitolójiku importante ida iha istória no mitolojia Timor nian. Tuir mitolojia, Rai Timor ne'e mai hosi transformasaun Bei Nai Feto Ubuk Lafaek. Bei Nai Feto Lafaek nia jerasaun sira mak ukun bee. Tuir mitolojia no istória Alas-Auhun Manufahi nian katak Bei Lafaek ne'e la'ós aman ka mane, maibé inan ka feto.Naran Lafaek ne'e mosu bainhira mosu funu tuir mai iha ne'ebé Nain ka Maromak sira hosi Loro Leten nian husik fatuk boboot de'it tun mai Rai hodi harahun Rai Maran sira. Iha funu ne'e, Rai maran barak mak rahun ka fahe malu hotu, maibé Rai maran Timor ne'ebé mai hosi Bei Feto Ubuk ne'e la rahun no la fahe malu, nune'e, iha Tetun la bolu Beiala, maibé bolu Lafaek katak La Faek ka La Fahe. Bei Lafaek ne'e mós bele sai hanesan protetór hosi Beiala sira ka Khodam Leluhur hanesan deskreve iha video ne'e "Khodam Leluhur Buaya Putih ho dalen Indonézia".
6) Bei Nai Lokomea ka Maksaur
7) Bei Nai Meo ka Tigre
8) Bei Feto Labadain
Kabas labadain talin hiri nau nau!
Hiri nau nau hodi hali mau mau!
Hali nau nau hodi soru nau nau!
Kiak ona tebes sidi la kotu!
Sidi labadain talin sidi la kotu!
Bei Labadain ne'e iha nia istória no mitolojia ka fiar balun relasiona
ho nia prezensa iha uma ka bainhira nia hamutuk ho ita. Bainhira nia iha
uma laran ka hamutuk ho ita ne'e nu'udar sinál:
1) Sorti finanseiru ne'ebé sei mosu mai ka sei hetan;
2) Protetór hasoru enerjia negativu ka protetór espíritu la di'ak sira
tanba labadain nia talin ne'e susar atu espíritu aat sira liu;
3) Bainaka atu mai; katak sei hetan vizita hosi bainaka balun;
4) Simbólu sorte bainhira la oho, katak bainhira haree labadaen lalika oho, bainhira oho, sei halakon sorti ne'ebé nia lori;
5) Sinál armonia iha uma laran ka familia tanba nia talin ne'e sinál ligasaun familia ne'ebé hakmatek, metin no lakotu;
6) Protetór ba ekelibriu ka balansu iha uma laran;
7) Sinál sei iha mudansa boot iha familia uma laran.
Detallu informasaun, bele haree iha pájina tuir mai iha dalen Indonézia: "7 Mitos seputar laba-laba di rumah" no bele haree mós video tuir mai iha dalen Indonézia: "4 Arti Laba Laba Masuk Rumah menurut Primbon Jawa".
Fonte:
* Nai Baltazar da Costa Doutel, Lia Na'in husi Uma Lisan Loro Ai Da Tahubein, Loro Tiris Babulu Tolu, Alas, Manufahi, Timor-Leste membru grupu Sejarah Jilid II no mós administradór ba grupu Loro Ai-da Tahu Bein Alas.
Ligasaun ho Nain Likusaen
Bainhira
Labadain la'o hamutuk ho Anin Dadurus ka Anin Dadulas ne'e sinál Bei
Nain Likusaen Sama Koko no Foho Rai Boot la'o hamutuk ho ema ne'ebé iha
ligasaun jerasaun no ne'e hatudu sinál di'ak.
9) Bei Bira ho Bei Anin Dadurus
10) Bei Nai Feto Manu Falur
Iha otas ne'ebá, hahu loro iha oan ida de'it, ne'e maka Loro Feto Kmesak. Liurai Feto Kmesak nia nan mane lakon ba halo to'os kukun, maka mosu kuda, hodi hanaran kuda katak kuda Rai, kuda fini, kuda to'os kukun, kuda Ai sira, kuda sai Ai simu kalohan tun, kuda kalohan mosu simu hola Loro mane, Loro Tiris Maromak Oan sa'e kuda Ai sorun, kuda kalohan. Maka hodi hanaran mos Loro Aisorun, Loro Ai Dak Sorun. Hanaran Loro Ai Da tamba Loro Feto Manufalur tun iha Ai Dak tutun, Ai Dak sorun.
Mambae mai husi liafuan Maun Ba, nune'e, mosu suku Mambae katak Maun Ba no hodi hanaran mós Foho Leo Laku tamba ema Laku Oan (Mauk) ho Leki Oan simu Loro Mane Boot iha loro toban sanolu hodi katak mota suhi loro toban sanolu.Tamba ne'e maka laku (mauk) sai kalan no leki sai loron hodi haketak kukun ho naroman. Maka naran mauk ho leki ho naran Welaku ne'e hanaran iha fatin fatin iha Rai Timor laran tomak.
Loro Mane Klaran hela iha Alas Au Hun ho Uma Lisan Loro Ai Da Tahubein Rai Resin Loro Tiris Rai Klaran, Loro Tiris Babulu, Loro Ai Da Tahubein tur ho Inan Aman Loro Ai Da Liurai Manas ka Manus nia inan ho aman.
Iha otas ukun Xina Mutin maka nia oan bein tolu simu ukun Xina Mutin Malaka husi Malásia, harii "Reinadu Maromak Oan Wehali" ho harii mós Liurai Tolu hodi hala'o ukun: Liurai Wehali Mau Lekik ukun iha Rai Klaran, Liurai Likusaen Bere Taek Malaka ukun iha parte Lorosa'e no Liurai Sombai Nai Laban ukun iha parte Loromonu.
Iha Suku Fatukahi Fatuberliu, sira adora no halulik rate tolu liga ho Teti no Bere. Iha Sarin Dotik katak iha Ai kian hun rua naran Ai Teti ho Bere. Katak Teti ho Bere nia Aibalun Ai kian, Aibalun ne'e Moris Tubu sa'e sai Ai kian hun rua to'o oras ne'e sei iha Foho Aidikimeak nia rohan tula tusi ba malu sai Dotik nian.
Bei Feto Manu Falur ne'e mós sai hanesan protetora ba nia jerasaun sira hanesan istória ne'ebé haktuir iha video tuir mai iha dalen Indonézia nian: "Kekuatan Khodam Merpati Putih-Sang Pendami yang Penuh Kasih Sayang".
Fonte: Sr. Baltazar da Costa Doutel
























Sem comentários:
Enviar um comentário